Danas biti antifašista znači biti za svaku manjinu u svakoj zemlji i biti protiv bilo kakvih sukoba, rata i nacionalnih granica, poručila je Slađana Kavarić Mandić na tribini održanoj u Rijeci povodom Dana državnosti Crne Gore
Na Dan državnosti Crne Gore i 85. obljetnicu Trinaestojulskog ustanka na terasi riječkog Nemo Puba na Titovom trgu održala se još jedna u nizu antifašističkih tribina, ovog puta s gostima iz Crne Gore. U razgovoru pod nazivom “Antifašizam i domoljublje” filozofkinja, istraživačica i aktivistica Slađana Kavarić Mandić te pisac i novinar Brano Mandić otvorili su pitanje što danas znači biti antifašist, može li se domoljublje odvojiti od nacionalizma i postoji li mogućnost zajedništva koje nadilazi državne granice.
Razgovor je započeo podsjećanjem da je 13. srpnja 1941. godine u Crnoj Gori izbio općenarodni ustanak protiv talijanskog okupatora, ali su se govornici ubrzo usmjerili na suvremeni politički trenutak. Posebno su upozorili na sve izraženiji povijesni revizionizam, nacionalne podjele i instrumentalizaciju antifašističke baštine u današnjoj Crnoj Gori.
Kavarić Mandić ocijenila je da je crnogorsko društvo duboko podijeljeno te da se antifašistička tradicija posljednjih desetljeća koristila ponajprije kao politički instrument.
– Važno je da danas preispitujemo antifašizam, ali ne da bismo ga odbacili kako današnja desnica želi, nego da bismo dokazali i pokazali da je antifašizam mnogo više od ljubavi prema svojoj zemlji, da je mnogo više od prošlog jednopartijskog sistema, odnosno komunizma i da se ti pojmovi ne smiju brkati. Da sačuvamo ono što je najljepše u našoj istoriji, a to je narodnooslobodilačka borba, jer je to jedino zajedničko i ono najljepše što nas može održati – kazala je.
Govoreći o vlastitom političkom iskustvu, istaknula je kako se posljednjih godina svaka kritika nacionalizma u Crnoj Gori dočekuje kao svrstavanje na jednu ili drugu stranu, dok se prostor za internacionalističku i lijevu perspektivu gotovo izgubio.
– Nas je svega nekoliko procenata, a to su ljudi koji shvataju da mi naše nove motive i naše akcije moramo crpiti iz prošlosti i to iz dobrih primjera vrlo internacionalne prakse. Danas biti antifašista znači biti za svaku manjinu u svakoj zemlji i biti protiv bilo kakvih sukoba, rata i nacionalnih granica – poručila je.
Brano Mandić upozorio je kako domoljublje i nacionalizam nisu isto, ali da se granica među njima lako briše kada nacionalni identitet postane važniji od univerzalnih vrijednosti.
– Može li biti pozitivnog nacionalizma? Ne. Može li biti pozitivnog domoljublja? Može, ali koga briga. Domoljublje je nešto normalno, nešto što dobiješ odrastanjem, ali ono ne bi smjelo postati politički program – objasnio je.
Govoreći o današnjoj Europi, ustvrdio je kako se društva ponovno suočavaju s obrascima koji su obilježili tridesete godine prošlog stoljeća.
– Najpodmuklija zamjena teza je kada vam kažu da se bavite prošlošću i Drugim svjetskim ratom umjesto sadašnjošću. Upravo je važno imati te niti s istorijskim razvojem, jer se ista pitanja vraćaju u novim oblicima. Ako to zaboravimo, prepustili smo istoriju onima koji će je prekrajati – zaključio je.
Tijekom gotovo dvosatnog razgovora dotaknuli su se i odnosa prema Jugoslaviji, Europskoj uniji, studentskim protestima u Srbiji, genocidu u Gazi i položaju jezika na prostoru Jugoslavije.
Krajem razgovora vratili su se pitanju može li se na prostoru bivše Jugoslavije ponovno izgraditi politička i društvena suradnja koja neće počivati na nacionalnim podjelama. Dok je Brano Mandić izrazio skepsu prema brzom društvenom zaokretu, Kavarić Mandić ostala je optimističnija, podsjetivši da su društva na ovim prostorima već jednom pokazala kako mogu funkcionirati na drukčijim temeljima.
(K. Bošnjak/Novosti)
Poveznica na članak: https://www.portalnovosti.com/antifasizam-nije-uspomena/
