Dana 22. travnja 1945. godine 600 zatočenika koncentracijskog logora u Jasenovcu, najvećeg u ustaškoj NDH, krenulo je u proboj, ali slobodu je dočekalo samo njih 103. Polaganjem vijenaca i kamenčića podno Kamenog cvijeta u Jasenovcu počast preživjelima i desecima tisuća žrtava došla su odati brojna izaslanstva. Nakon nekoliko godina u Jasenovcu se napokon održava jedinstvena komemoracija, kako svi stradali i zaslužuju.

– Nakon sedam godina i šest komemoracija, ove godine ponovno je bila jedinstvena kolona, jedinstveno obilježavanje. Bili su predsjednik Republike, predsjednik Vlade s ministrima, predsjednik Sabora i saborski zastupnici, predstavnici Srpskog narodnog vijeća , predstavnici antifašističkih boraca i predstavnici koordinacije židovskih općina koji su prošle godine počast žrtvama odali van protokola, čak nekoliko dana kasnije, izvijestila je u Dnevniku u podne novinarka Iva Magušić-Dumančić.

– Na komemoraciji su se čitala svjedočanstva, pisma zatočenika, održane su molitve vjerskih zajednica i na kraju je položeno cvijeće, dodala je.

Pupovac: Dobro je biti u koži dežurnog krivca

Novinari su pitali predsjednika SNV-a i zastupnika Milorada Pupovca za komentar kritike koju mu je uputio predsjednik Koordinacije židovskih općina RH Ognjen Kraus vezano uz zakonsko rješenje sankcioniranja korištenja ustaškog znakovlja i pozdrava.

Pupovac je, uz ostalo, odgovorio kako je na sucima da procjenjuju hoće li nekoga kazniti sa 700 ili 4000 eura te hoće li biti primijenjen Prekršajni ili odredbe Kaznenog zakona koje, istaknuo je, “već postoje”. Naglasio je kako je zastupnik Mosta Miro Bulj prekršio odredbe Kaznenog zakona uzvikujući ustaški pozdrav u Saboru. Dodao je da se “osjećao postiđeno, zbog onih kojima to nije smetalo i koji nisu reagirali”.

– Rijetki jesu reagirali. (…) To je zajednički problem, zajednička briga, neovisno o tome je li riječ o Krausu ili Pupovcu, Kajtaziju ili Habulinu, SDP-u ili HDZ-u, to je nešto oko čega Hrvatska ne bi trebala biti podijeljena. Doći će i pitanje petokrake na neki način na dnevni red, ali prvo je ovo. Zašto se ustaštvo vraća, to je problem na koji moramo dati odgovor, rekao je.

Ustvrdio je i kako se mogu donijeti odredbe o kažnjavanju bilo Prekršajnim zakonom, bilo Kaznenim zakonom, “ali to neće biti dovoljno” jer, kako je rekao – “ljudi ne znaju što je to što treba kažnjavati, što je to što stoji iza zabrane i iza sankcija, u školama se o tome ne uči”.

Novinarima je kazao i kako je “dobro biti u koži dežurnog krivca”.

Plenković: Dolazak predstavnika židovske manjine važna poruka

Premijer Andrej Plenković pozdravio je dolazak izaslanstva židovske nacionalne manjine na komemoraciju u Jasenovac te rekao da je dolazak cijelog državnog vrha i predstavnika svih nacionalnih manjina važna poruka i ocijenio da će tako biti i idućih godina.

– Drago mi je da su s nama i predstavnici židovske zajednice. To je važna poruka, poruka gdje smo se okupili zaista ove godine svi, i mislim da je to dobro i da će ta poruka imati svoju rezonanciju i da će tako biti u godinama koje su pred nama, rekao je premijer u izjavi novinarima nakon komemoracije u povodu 78. obljetnice proboja posljednjih zatvorenika iz ustaškog logora Jasenovac.

Prethodnih godina predstavnici židovske nacionalne manjine komemorirali su zasebno, nezadovoljni odnosom države prema isticanju ustaških simbola u javnosti.

Premijer je istaknuo kako su u Jasenovac došli iskazati pijetet i poštovanje i prisjetiti se svih žrtava holokausta, žrtava svih totalitarnih režima.

S porukom mira, porukom tolerancije, istaknuo je, ali i s porukom da je u obrazovnom sustavu nužno govoriti o tim temama, podsjećati na sve strahote koje su se dogodile tijekom Drugog svjetskog rata, podsjećati na zločinački karakter NDH i upozoravati da se tako nešto ne smije i nikada neće ponoviti.

Podsjetio je i da Hrvatska ove godine prvi put predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA) te da je usvojila IHRA-ine definicije antisemistizma.

– Činit ćemo i dalje napore kako bismo emancipirali ovu temu, podigli svijest o borbi protiv antisemitizma i na taj način, osobito mladim generacijama, prenijeli one traumatične trenutke povijesti koji su važni i u vezi kojih moramo imati jasne i decidirane stavove, a naravno i obrazovni sustav koji će graditi mlade ljude svjesne tih zbivanja tijekom Drugog svjetskog rata, poručio je.

Upitan za nezadovoljstvo Koordinacije židovskih općina zbog toga što korištenje ustaškog pozdrava i isticanje ustaških simbola nije sankcionirano kroz Kazneni zakon, premijer je rekao da su u Hrvatskome saboru usvojene izmjene Zakona o prekršajima, kojima su za takve postupke znatno povećane kazne, što smatra korakom u pravom smjeru jer će, kako je rekao, znatno odvratiti sve koji kane taj pozdrav koristiti.

U ovom trenutku to nije tema, odgovorio je na pitanje novinara hoće li se korištenje ustaškog pozdrava u budućnosti uvrstiti u Kazneni zakon.

– A znamo da je praktički i trenutno sve to skupa i zabranjeno i da oni koji provociraju na taj način najviše štete čine reputaciji Hrvatske, najviše štete čine našem međunarodnom ugledu. I mislim da je kroz nekoliko zadnjih godina ta tema ipak svedena na jedan jako, jako, uski i imali krug ljudi i da smo napravili velike korake naprijed. To se vidi i u javnom životu, rekao je.

Lošom porukom ocijenio je korištenje ustaškoga pozdrava u Saboru, što je napravio zastupnik Mosta Miro Bulj.

– To je loša poruka onoga tko je to izgovorio. Zastupnici koji to izgovaraju neka im to bude na sliku i priliku, rekao je.

Novinari su ga pitali i kako bi se on, da je sudac, odnosio prema onima koji koriste ustaški pozdrav, a premijer je odgovorio kako postoji niz presuda sudova te sudska praksa.

– Ono što je važno da mi u javnom prostoru generiramo jednu novu kulturu, kulturu dijaloga, kulturu jasnih osuda onih režima koji su bili totalitarni i pod čijim su se vodstvom događale strahote kao što se događale u Jasenovcu, dodao je.

Jandroković: Nadam se da će ovo biti model za memoriranje žrtve Jasenovca

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković je nakon odavanja počast žrtvama ustaškog logora Jasenovac istaknuo kako je važno da su ovoga puta na komemoraciji svi bili zajedno te izrazio nadu da će to biti model po kojem će se memorirati žrtvu Jasenovca svake godine.

– Hrvatski sabor pokrovitelj je komemoracije u Jasenovcu. I ove godine iskazali smo pijetet, poštovanje prema žrtvama, osudili smo zločin, osudili smo zločinački režim koji je doveo do toga da ubija ljude baš zbog njihove vjere, nacije ili političke pripadnosti, rekao je predsjednik Sabora. Ponovno istaknuvši kako biti tu znači iskazati solidarnost i poštovanje prema žrtvi, Jandroković je naglasio kako je važno da “smo ovoga puta svi bili zajedno, da je sve proteklo kako treba”.

Ognjen Kraus i dalje nezadovoljan

Ognjen Kraus iz Kordinacije židovskih općina, koji je također bio u Jasenovcu, i dalje je nezadovoljan time što je, kaže, vrlo malo učinjeno da se donese Kazneni zakon koji bi kažnjavao ustaški pozdrav i simbole.

Prozvao je Milorada Pupovca i Veljka Kajtazija, predstavnike Srba i Roma, da nisu učinili ništa da se donese Kazneni zakon koji bi kažnjavao ustaški pozdrav i simbole.

Habulin: Nismo zadovoljni izmjenama zakona o prekršajima

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin rekao je u Jasenovcu da nisu zadovoljni donesenim izmjenama zakona o prekršajima i poručio da isticanje fašističkih pozdrava i znakovlja treba biti u kaznenom zakonu, kao u Njemačkoj i Austriji.

– Ako je nešto u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske, onda to ne može biti prekršaj, to je kazneno djelo. Po uzoru na ono što su uradili Nijemci i Austrijanci sa svojim kaznenim zakonom, a ugradili su isticanje nacifašističkih znakovlja pozdrava i itd., i kod nas je potrebno staviti u Kazneni zakon i tako regulirati i pravno rješavati ovu problematiku koja nam se pojavljuje, izjavio je.

Odavanje počasti žrtvama

Predstavnici preživjelih zatočenika, visoki državi dužnosnici RH, predstavnici žrtava koje su stradale u logoru Jasenovac, predstavnici gradova, županija i općina, predstavnici diplomatskog zbora, političkih stranaka, državnih i javnih ustanova i institucija, prijatelji i obitelji žrtvava dostojanstveno su odali počast žrtvama polaganjem cvijeća, paljenjem svijeća i kamenčićima.

Molitve predstavnika vjerskih zajednica

Molitvu u ime vjernika Srpske pravoslavne crkve predvodio je njegovo preosvećenstvo Jovan, episkop pakračko-slavonski. Molitvu u ime vjernika židovske vjeroispovijesti predvodio je Luciano Moše Prelević, glavni rabin Hrvatske. Molitvu u ime vjernika katoličke crkve predvodio je velečasni Robert Kupčak, kancelar požeške biskupije.

Drugi dio ulomka iz svjedočanstva preživjelog zatočenika Đure Schwartza

Pročitan je drugi dio ulomka iz svjedočanstva preživjelog zatočenika Đure Schwartza.

Molba Elze Kunetz Kolarić

Pročitan je tekst molbe koju je uputila Elza Kuntz Kolarić i kojom je tražila puštanje sina iz logora.

Đuro Schwartz: Ulomak iz sjećanja

Pročitan je ulomak iz sjećanja preživjelog zatvorenika Đure Scwartza.

Pročitana molba Rudolfine Brecher

U arhivu spomen područja Jasenovac nalaze se brojni dokumenti i svjedočanstva preživjelih zatočenika. Među njima su pisma i molbe koja su građani upućivali ne bi li pokušali spasiti članove svojih obitelji koji su bili zatočeni u logorima i zatvorima NDH. Pročitana je molba koju je uputila Rudolfina Brecher kojom traži puštanje svoje obitelji iz logora.

Komemorativna svečanost

Komemorativna svečanost počela je intoniranjem hrvatske himne te pozdravljanjem nazočnih uzvanika. Potom je održana minuta šutnje za žrtve jasenovačkog logora.

Kolona sjećanja prema spomeniku Cvijet

Krenula je kolona sjećanja prema spomeniku Cvijet.

Grbin i Benčić: Ne čini se dovoljno po pitanju povijesnog revizionizma

Uoči komemoracije u Jasenovcu u povodu 78. obljetnice proboja posljednjih zatočenika ustaškog logora predsjednik SDP-a Peđa Grbin i Sandra Benčić (Možemo) ocijenili su kako se u Hrvatskoj i dalje relativiziraju zločini tog režima i ne čini dovoljno po pitanju povijesnog revizionizma.

– Ono što se ovdje događalo od 1941. do 1945. bilo je strašno. Negiralo se ljudskost i pokazalo kako je malo potrebno da od ljudi postanemo životinje koje ubijaju, muče i zatvaraju druge, samo zato što su drugačiji – jer su druge nacionalnosti, vjere, političkog stava, izjavio je Grbin u Jasenovcu.

Istaknuo je kako se sve može dogoditi ponovno ako ne njegujemo sjećanje te se pravimo da je ono nebitno.

– To je minimum koji dugujemo ne samo žrtvama ustaškog logora Jasenovac i onima koji su 1945. ustali da spase svoj goli život i pobjegnu odavde. To je naša obveza i dužnost, rekao je Grbin.

Najavio je da će SDP pokrenuti inicijativu da se promijene nazivi u općinama i gradovima gdje još uvijek postoje ulice, trgovi i druga mjesta koja nose imena po osobama i događajima iz ustaškog režima.

– U Hrvatskoj još uvijek prisutna potreba relativiziranja ustaških zločina a jedan od načina na koji se to mogli ispraviti prošli tjedan, a što je propušteno je, jest da kao se kao društvo odredimo kako ćemo tretirati ustaško znakovlje i pozdrav, kazao je Grbin.

Naš stav je da to mora biti riješeno kroz kazneni zakon jer povećanje prekršajnih kazni kroz prekršajni zakon nije dovoljno. Povećanje novčane kaznene znači ništa i nije presudno, nego postupanje tijela koja bi trebala pokretati te postupke a koja su, smatra Grbin, posljednjih godina pala na ispitu.

– Vlada apsolutno ne čini dovoljno. Zato je i dvolično što Hrvatska u ovom trenutku predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust. jer sve što bi trebali napraviti na čelu te organizacije, i što bi trebali nagovoriti druge, mi kod kuće nismo spremni. Upravo zbog Vlade i onog tko je na čelu, rekao je Grbin.

Saborska zastupnica stranke Možemo Sandra Benčić izjavila je kako je važno da su se danas svi okupili na zajedničkoj komemoraciji u Jasenovcu.

– Važno je da smo danas svi ovdje zajedno, da bez obzira na desetljeća koja prolaze ne zaboravljamo na žrtvu tih ljudi i kakve je naravi bio režim koji je pobio desetke tisuća ljudi samo zato što su bili druge nacionalnosti, boje kože ili politički nepodobni, izjavila je Benčić.

– Važno je da se toga prisjetimo jer smo u prošlotjednoj raspravi u Saboru vidjeli da u Hrvatskoj još uvijek postoje političke opcije kojima je ustaški režim prihvatljiv, koje smatraju da ga ne treba osuđivati, koje smatraju da fašističke, nacističke i ustaške simbole i pozdrave ne treba kažnjavati. Takvi postoje i u znanstvenoj zajednici jer imamo pokušaji revizionizma onoga što je istina i naša povijest, dodala je.

– Zbog toga smo vrlo glasno i snažno stali u obranu antifašističkih vrijednosti, ali i u obranu osnovnih civilizacijskih vrijednosti kada smo se založili za to da se strože kažnjavaju fašistički pozdravi, nacističkoi ustaško znakovlje. Kada smo tražili prošli tjedan da ne samo prekršajni, nego i kazneni zakon jasno propiše da nije dozvoljeno i prihvatljivo i da se neće u ovom društvu tolerirati bilo kakvo veličanje fašizma, nacizma ili ustaštva, rekla je Benčić.

Smatra važnim mladim generacijama govoriti što se ovdje u Jasenovcu dogodilo, što je ustaški režim bio, te da Hrvatska država sa tim režimom nema veze i da na njemu nije nastala, nego dapače, da je nastala na tekovinama antifašizma koji je taj ustaški režim pobijedio.

Okupljanje uzvanika

Uzvanici su se okupili ispred zgrade Memorijalnog muzeja.

Svi dolaze na komemoraciju

– Ove godine na komemoraciju dolaze apsolutno svi. To je prvi puta u zadnjih sedam godina, odnosno šest komemoracija, da će se ovdje odati počast u jednoj koloni. Na komemoraciju stižu predsjednici Republike, Sabora i Vlade, stižu predstavnici Srpskog narodnog vijeća, Saveza antifašistički boraca, predstavnici koordinacije židovskih općina koji su prošle godine počast odali sasvim van protokola, izvijestila je u vijestima novinarka Iva Magušić-Dumančić.

– Razlog ovome, između ostalog, su i izmjene zakona prema kojemu su predviđene strože kazne za isticanje ustaških simbola kao i pozdrava ZDS. Apsolutno svi sudionici to pozdravljaju, iako iz koordinacije židovskih općina kažu da to još uvijek nije dovoljno kvalitetno rješenje i da se to sve uvrsti u kazneni zakon, dodala je.

– Komemoracija počinje u 11 sati, trebala bi trajati oko 50 minuta. Čitat će se pisma zatvorenika, svjedočanstva, bit će molitve predstavnika vjerskih zajednica, a na kraju će biti položeni vijenci, najavila je.

Izaslanstva na komemoraciji

Na komemoraciji će sudjelovati premijer Andrej Plenković. Uz predsjednika Vlade bit će potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras, posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonko Kusić i posebna savjetnica predsjednika Vlade Sara Lustig.

U povodu 78. obljetnice proboja posljednjih zatočenika logora Jasenovac, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković predvodit će saborsko izaslanstvo i položiti cvijet u spomen na žrtve logora.

Na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve logora Jasenovac sudjelovat će predsjednik i Republike Zoran Milanović.

Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević i delegacija Grada, uključujući predsjednika Gradske skupštine Joška Klisovića te zastupnice Radu Borić i Martu Kiš, prisustvovat će komemoraciji u znak sjećanja na žrtve logora Jasenovac, kao i preživjele zatočenice i zatočenike logora.

Stradanja u Jasenovcu

U rano jutro prije 78 godina, 22. travnja 1945., posljednjih 600 zatvorenika krenulo je u proboj iz koncentracijskog logora Jasenovac, gdje su ustaške vlasti zatvarale i ubijale ljude zbog njihove vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Proboj je preživjelo samo stotinjak logoraša.

Koncentracijski logor Jasenovac postojao je 1337 dana, a Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 ubijenih, među kojima je najviše bilo Srba (47.627), Roma (16.173) i Židova (13.116).

Hrvatska radiotelevizija