Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Žene za slobodu

U šibenskom Muzeju pobjede i oslobođenja Dalmacije otvorena je izložba posvećena herojskoj ulozi žena u NOB-u gdje su izborile društvenu jednakost i ravnopravnost

(Foto: portalnovosti.com) 772 žene su ponijele Partizansku spomenicu

Unarodnooslobodilačkom ratu u Hrvatskoj je sudjelovalo 43.660 žena, od čega ih je 4.579 poginulo, 1.898 je steklo status ratnog invalida, dok su 772 žene proglašene nositeljicama Partizanske spomenice 1941. godine. Narodnim herojima proglašeno je osamnaest žena iz Hrvatske. Podaci su to priloženi uz izložbu “Žene za slobodu”, autorice i kustosice Antonije Vukičević, otvorene u povodu minulog Međunarodnog dana žena u šibenskom Muzeju pobjede i oslobođenja Dalmacije.

Izložba koju smo posjetili osmišljena je fotografski s kratkim povijesnim crticama, a ističu se biografije poginulih šibenskih žena, poput Bosiljke Fulgozi, Lepe Šarić, Milke Mrša – Cvitan i Ruže Vukman, a imena nekih od njih, nosile su do početka 1990-ih gradske osnovne škole i poneki šibenski vrtić.

Posjetiteljicama izložbe uručeni su crveni karanfili dok je okupljene, umjesto autorice odsutne iz zdravstvenih razloga, izložbom proveo Zoran Restović, predsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Šibensko – kninske županije. Po njegovim riječima, još 1934. godine organizirano započinje borba žena za ravnopravnost na području Hrvatske i bivše Jugoslavije. Izložba prati prve oblike organizacije žena 1939. godine pod okriljem KP Jugoslavije da bi već 1940. bio osnovan Antifašistički front žena koji je za osnovni cilj imao borbu za ravnopravnost žena u društvu.

Priloženi su citati Josipa Broza Tita, Vladimira Bakarića i Mirka Tepavca o herojskoj ulozi žena u NOB-u gdje su, Restovićevim riječima, izborile društvenu jednakost i ravnopravnost.

– U trenutku kada se oružje nije još bilo ohladilo, 11. kolovoza 1945. žene Jugoslavije zakonom ostvaruju pravo glasa. Od prvog ustava FNRJ 1946. kad su žene proglašene ravnopravnima s muškarcima u svim područjima privrednog i društveno – političkog života do 1951. kada je omogućeno samostalno odlučivanje o rađanju djece, došli smo do toga da danas svjedočimo brojim napadima i naporima određenih društvenih snaga da ta prava dokinu i oduzmu – kazao je Restović. Posebno je ukazao na problem muškaraca koji ženska prava žele uniziti, pod egidom duhovne čistoće, klečeći svake prve subote u mjesecu na trgovima u Hrvatskoj. Pritom, kako je kazao: “nemate niti jednu organiziranu političku partiju koja bi podigla ozbiljniji glas protiv toga”.

(Novosti/Dragan Grozdanić)

Facebook
E-mail

Kategorije

Najave