Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Zagorci znaju kaj je pravica

Obilježavanje 80. godišnjice formiranja Prve zagorske partizanske čete i Prvog zagorskog partizanskog odreda

Ima jedan vic u kojem se Crnogorac, Ličanin, Banijac i Dalmatinac svađaju koliko je iz kojeg kraja bilo ljudi u partizanima. Usred prepucavanja nađe se jedan Zagorac i svi ga pitaju, znajući da Zagorci slove kao ljudi neskloni ratu, koliko ih je bilo u partizanima. “Bil je jedan, a taj je bil maršal. Kaj bi tek bilo da smo svi išli”, reče Zagorac.

U stvarnosti, u partizanima je bilo više Zagoraca, ali se, kako historija bilježi, nisu žurili. Bar ne s formiranjem partizanskih jedinica, iako su udarne grupe već 1941. izvodile akcije, diverzije, sabotaže …

– Razlog tome je što je Hrvatsko zagorje bilo na vratima Trećeg Rajha, ali i na vratima Zagreba kao sjedišta NDH i kao takvo vrlo značajno područje. Osim toga, bilo je gusto naseljeno s velikim brojem mjesta i posadama koja su bile dobro povezane – kaže predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH) Franjo Habulin, govoreći o počecima formiranja partizanskih jedinica u tom kraju.

– Partijski komiteti u Krapini i Zagrebu donijeli su odluku o formiranju partizanskog odreda, s tim da prvo bude formirana četa s obzirom na 30 komunista, skojevaca i vojnih bjegunaca koji su bili u ilegali u Poznanovcu, Bedekovčini i drugim selima, a da se onda krene u formiranje jedinica po drugom dijelovima Zagorja. Na obližnjem Špiranec bregu 12. marta formirana je četa s 35 boraca i komandnim kadrom. Narednih dana pristigao je veliki broj novih boraca pa je odlučeno da se formiraju 2., 3. i 4. četa s ukupno 147 boraca koje bi se po naređenju Marka Belinića skupile u Bedekovčini i tamo izvršile akciju, a onda se 6. maja okupile na Strahinjčici gdje je bilo predviđeno formiranje Prvog partizanskog zagorskog odreda. Znatno prije neke su čete razvile borbenu djelatnost i tako dale do znanja da je ustanak u Hrvatskom zagorju počeo – istaknuo je Habulin.

Pored svih otežavajućih okolnosti, od velikog broja okupatorskih i kvislinških vojnika, pa do nepostojanja dugotrajnije oslobođene teritorije, a konačno i gubitaka u odredu, ustanak se razvijao. Konačno, partizani su velikog neprijatelja imali i u dijelovima HSS-a koji su surađivali s ustašama ili zagovarali pasivnosti i čekanje.

Iako blizu Zagreba, Zagorci su podržavali partizane, dajući im hranu i smještaj, a od druge polovine 1943. sve je više Zagoraca išlo ili iz domobrana prelazilo u partizane, iako je, pogotovo nakon nekih težih borbi, bilo i dezertiranja, o čemu u svojim knjigama piše više autora, pa i Filip Škiljan u “Hrvatsko zagorje u Drugom svjetskom ratu”. NOB u Zagorju dobro je opisan u kultnom romanu partizanskog komesara Jože Horvata “Mačak pod šljemom” po kojem su snimljeni film i serija.

Tako je Zagorski partizanski odred formiran početkom oktobra 1943. a Zagorska NOU brigada u maju 1944. Dana 12. decembra 1943. godine formirana je 32. zagorska divizija NOVJ-a koja je obuhvaćala brigade “Braća Radić” i “Matija Gubec”.

– Zbog svega toga naša je dužnost i obaveza da spriječimo da mrak zaborava i povijesnog revizionizma prekriju istinu o borbi partizana za slobodu. Moramo znati koji su naši korijeni i kakva bi trebala biti naša budućnost. Nažalost, danas su sve agresivniji oni koji odbacuju jedine moguće odgovore na ta pitanja i uporno nas vuku u prošlost. Lažu, falsificiraju i truju lažima mlade i neupućene te tako doslovno dovode u pitanje budućnost Hrvatske – rekao je Habulin na obilježavanju godišnjice formiranja prvih partizanskih jedinica 4. juna u Vatrogasnom domu u Bedekovčini, koji su uz SABA RH, organizirali antifašisti Krapinsko-zagorske županije i općine.

– Uvjeren sam sam da u Hrvatskoj, osim pojedinaca, postoje i organizirane snage koje su se spremne oduprijeti valu povijesnog revizionizma i rehabilitacije ustaštva te demoniziranja NOB-a i svega vezanog uz poslijeratnu izgradnju Hrvatske, Naš je zadatak spriječiti da ustaška desnica otme Hrvatsku i da je pretvori u kopiju države koja je u ratu neslavno propada za sva vremena zajedno s propašću nacista čiji je prirepak bila – naglasio je Habulin.

Župan Željko Kolar naglašava da se radi o velikoj važnoj godišnjici, ne samo za Hrvatsko zagorje, već za cijelu Hrvatsku.

– Neki vele da smo mi Zagorci kasnili u antifašističkoj borbi, ali ne samo da nismo kasnili, nego smo je vodili i to u obliku vođe antifašističkog pokreta, velikog i neponovljivog Josipa Broza Tita. Mi jako dobro znamo procijeniti kaj je pravica i kad trebamo stati na koju stranu, a ovdje za normalne ljude nije bilo puno izbora. Izbor je bio slobodan svijet ili služenje mraku, patnji i ubojstvu. Ovi ljudi kojima smo se poklonili na Špiranec Bregu su izabrali pravu stranu. Naša je obaveza danas da ih se sjetimo, da im iskažemo svoje poštovanje, ali da isto tako i danas radimo za vrijednosti za koje su se i oni borili prije 80 godina – istaknuo je Kolar.

– Trebamo čuvati spomenike kao kulturno dobro, ali trebamo raditi i na ukupnoj zaštiti i afirmaciji temeljnih vrijednosti antifašizma, kao zalog civilizacijske budućnosti i demokratskog europskog opredjeljenja – rekao je načelnik općine Darko Ban.

Bivši predsjednik Hrvatske i počasni predsjednik SABA RH Stjepan Mesić naglasio je da “živimo u vremenu kada se pokušava prekrojiti povijest i kad se laže uz podršku vlasti”, kao u slučaju Jasenovca za koji neki tvrde da je bio logor i nakon maja 1945.

– Hrvatska vlast uporno plaća falsifikatore kojima je za cilj umanjiti ustaške zločine – rekao je i osudio aktualnu Vladu, prije svega premijera Andreja Plenkovića, tražeći od njega da konačno zabrani ustaški pozdrav “Za dom spremni”, umjesto da se izgovara tvrdnjom da je udruženje HOS-a to registrirala kao svoj pozdrav.

Prije skupa na kojem su nastupili i Mješoviti zbor Lira te sopranistica Barbara Othman, delegacije vlasti, SABA-a i antifašističkih udruženja županija sjeverozapadne Hrvatske na Špiranec bregu položile su vijence pred spomen ploču o osnivanju partizanske čete.

(Novosti/Nenad Jovanović)

Facebook
E-mail