Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Uskoro optužnica za ubojstva vukovarskih Srba u ljeto 1991.

Još uvijek se vode 64 postupka za ratne zločine, od kojih 60 protiv pripadnika srpskih snaga ili JNA, a tek 4 protiv HV-a ili HVO-a, istaknuto je u Documentinom izvještaju za 2023.

(Foto: portalnovosti.com) Vesna Teršelič i Veselinka Kastratović

UIzvještaju o praćenju suđenja za ratne zločine za 2023. godinu, koji su u ponedjeljak u Kući ljudskih prava predstavili Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, te dvije organizacije tokom prošle godine evidentirale su 64 kaznena postupaka u fazi rasprave u nadležnosti županijskih sudova u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu.

Od 64 postupka njih 42, odnosno dvije trećine, provode se u odsutnosti optuženika koji su uglavnom na teritoriju Srbije, 60 postupaka vodi se protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi ili JNA, a samo 4 protiv pripadnika hrvatskih snaga i HVO-a. Radi se o optužnici protiv Branimira Glavaša i drugih za zločine u Osijeku, Perice Kusture za Hrasnicu, Tvrtka Pašalića i drugih za Kuline te Marka Radića za zločine počinjenje u Uskoplju, BiH.

Tokom 2023. doneseno je 19 prvostupanjskih presuda protiv 30 optuženika od kojih je 16 osuđeno, od čega 12 pripadnika srpskih snaga i JNA, te četiri osuđena iz hrvatskih snaga (Glavaš i drugi za zločine u Osijeku), dok je deset osoba oslobođeno (9 iz srpskih snaga i jedan iz HVO-a).

Devet postupaka vraćeno je na prvostupanjske sudove. Zabilježeno je 11 žalbenih postupaka na višim sudovima, te jedan pred Vrhovnim sudom u kojem je za zločine u Joševici 1991. povećana kazna Dušanu Žarkoviću i Bogdanu Jednaku sa 15 na 20 godina zatvora.

Na predstavljanju lanjske evidencije, najavljeno je pokretanje postupaka za zločine pripadnika HV-a. Županijski tužioci u Osijeku još ranije dobili su set dokaza iz spisa o osuđenom ratnom zločincu Tomislavu Merčepu koji se odnose na srpske civile pobijene u Vukovaru od ranog ljeta 1991. do početka oružanog sukoba. Na procesuiranje čeka i zločin u Bogdanovcima, gdje je dosada presuđen samo dio na Višem sudu u Beogradu.

Na čekanju je i zločin iz Sarvaša, također iz 1991. godine, gdje se ne zna niti točan broj pobijenih civila i nije utvrđena odgovornost unatoč svjedočenju dvojice pripadnika HV-a. Među repovima su i zločini nad Srbima u Osijeku, jer nisu svi pobijeni srpski civili u optužnici protiv Glavaša i drugih.

Čeka se i optužnica za zločin u Medarima u operaciji Bljesak 1995. godine koja bi uskoro konačno trebala biti završena, a zapela je – kako je rečeno aktivistima Documente i Centra – zbog ograničenih kapaciteta policije. Za zločine u Oluji od 2021. nema novih optužnica, tako da stoje tri dignute protiv sedam osoba, uz dvije osuđujuće presude za zločine u Prokljanu i Kijanima. Čeka se i nova optužnica za Loru u kojoj bi trebalo biti 14 osoba.

Iz Documente upozoravaju da ih zabrinjava činjenica da je trend suđenja u odsutnosti i dalje dominantan u Hrvatskoj, kao i da je sve rašireniji u Srbiji, iako se takvi postupci u pravilu ponavljaju pa se svjedoci opet pozivaju, kao i da je zabilježen isključivo u kaznenim postupcima koji se provode protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi/JNA. Upozoravaju također i na nerazumno dugo trajanje suđenja te problem slabe ekipiranosti, s obzirom da su, kako je kazala Vesna Teršelič iz Documente, u razgovoru s tužiocima doznali da su neki predmeti praktički nedirnuti od dana počinjenja zločina tako da nisu niti blizu pripreme optužnice. Sve je češći problem i smjene generacije u DORH-u, što bi također moglo utjecati na dužinu trajanja postupaka.

Istaknula je i nužnost razvoja mreže za podršku svjedocima i žrtvama koji su prečesto ostavljeni sami sebe što dovodi do njihove retraumatizacije. Založila se za veću transparentnost u radu pravosudnih tijela, prije svega objavu optužnica i presuda s javno dostupnim imenima i prezimenima okrivljenih, što je vrlo važno za društva koja se bore s traumama prošlosti.

Teršelič je pozdravila lanjsku odluku Vlade o otpisu i povratu parničnih troškova za one koji nisu dočekali pravdu, nego su umjesto odštete dobili visoke račune koje moraju platiti, ali i oštro usprotivila činjenici da su troškovi otpisani i ratnim zločincima, što je nazvala neprihvatljivim. Založila se za što skorije osnivanje Povjerenstva koje će odlučivati o tome i podsjetila da je rok od godinu dana te izrazila nadu da će pravosudni djelatnici ubuduće biti lišeni političkog pritiska.

Veselinka Kastratović iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka istaknula je problem manjak edukacije sudaca koji često nisu upoznati s praksom Europskog suda za ljudska prava ili Haaškog suda, niti ih ona zanima, premda bi njena primjena znatno ubrzala postupke i učinila ih efikasnijim.

– Od svih suđenja, a pratila sam ih preko 300, samo sam jednom čula da se sudac očituje na praksu tih sudova – naglasila je Kastratović, podsjetivši da se lutalo i između optužnica za oružanu pobunu, za ratne zločine ili za genocid, što se radilo u početku, a nije držalo vodu u procesima.

Autorice i autori izvještaja su Jelena Đokić Jović, Veselinka Kastratović, Vesna Teršelič i Jurica Vitković.

(Novosti/G. Borković)

Facebook
E-mail