Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

U kolu i protokolu

Predstavnik Grada je ove godine bio dio državnog protokola. Iduće godine Grad će imati odvojeni protokol. Naš kritički stav oko Tuđmanovog djela i nasljeđa je poznat i neće se mijenjati, kaže Sandra Benčić

Luka Korlaet položio je vijenac, između ostalog, na Tuđmanov grob (foto Grad Zagreb)

Sadašnji gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević isticao je u intervjuu Novostima u ljeto 2020. da “ljevica mora štititi materijalne interese većine”, ali i da njene pozicije oko identitetskih tema “moraju biti vrlo jasne”. Ipak, zeleno-lijeva platforma Možemo! do sada se primjetno više iskazala u nuđenju inovativnih ekonomskih i upravljačkih politika no što je demonstrirala spremnost da se izravno upusti u sukob s nacionalizmom i bavi pitanjima kao što su ratni zločini i politika sjećanja, u što spada i kult Franje Tuđmana, autokrata uvelike odgovornog za kriminalizaciju države, razaranje ekonomije i rasap društva, proglašenog u Haagu sudionikom udruženog zločinačkog poduhvata s ciljem etničkog čišćenja i podjele susjedne države. Pa ipak, prošlog tjedna Tomašević je bio u Kninu, mada ove godine na obilježavanju Oluje nisu sudjelovali predstavnici Srba, a dogradonačelnik Luka Korlaet je prilikom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti vijenac na zagrebačkom Mirogoju položio, osim kod Zida boli, Središnjeg križa u Aleji branitelja i na grobnici neidentificiranih žrtava Domovinskog rata, i na Tuđmanovom grobu. Njegov je čin izazvao žestoke prijepore i osude na društvenim mrežama i u ponekim medijima, a Možemo! je optuživan za podilaženje državotvorno-nacionalističkom kultu. U obranu platforme ističe se da je riječ o protokolarnom činu koji nije izvršila stranka, nego pojedinac u ime Grada, kao i to da nije na lokalnim dužnosnicima da preko koljena lome hegemoni ideološki konsenzus. Promišljeniji komentari navode da se (isključivo) konfrontativnim simboličkim gestama neće mnogo napraviti: takvi istupi zapravo pogoduju desnici i dodatno učvršćuju nacionalističke mitove. Po toj ideji, “zaobilazni” put demontaže Tuđmanovog nasljeđa prvo na polju ekonomije i upravljanja te bavljenje stvarnim problemima građana strategija je koja bitno više obećava, ma koliko dugo trajala. Prevedeno, treba prvo osvojiti sadašnjost i budućnost, da bi se stekao legitimitet i društvo pridobilo za operaciju reinterpretiranja prošlosti. Ti argumenti nisu besmisleni: višedesetljetni napori nevladinih organizacija i hrabrih pojedinaca na polju suočavanja s prošlošću nisu postigli mnogo. Potrebna je, dakle, drugačija strategija.

Ipak, treba se nadati da je u nekim pitanjima riječ više o nesnalaženju i propustima, no o dosljednom odabiru. Iz Možemo! se nisu posebno oglašavali kad je Milanović vratio odličja Branimiru Glavašu, osumnjičenom za teške zločine, kao ni prošlog tjedna, kad je odlikovao Vojnu policiju HVO-a koja je sustavno činila zvjerstva. Koliko god razumljiv odabir šutnje i nesukobljavanja bio, koliko god se oportunije čini razočarati manji broj simpatizera i članova no antagonizirati glasače, takav bi izbor bio moralno neprihvatljiv i ujedno opasan. Dovoljno je pogledati SDP, koji je uvelike tolerirao pa i šutke podupirao politiku prema Srbima, donosio lažljive Deklaracije o Domovinskom ratu i uzdizao Tuđmana – ukratko, izdao većinu ideala ljevice. Uvijek će na horizontu biti neki izbori zbog kojih se neće biti oportuno zamjerati, pa se nameće pitanje kad će doći prikladan trenutak da Možemo! odlučno istupi po povijesnim pitanjima.

Iz izjave koordinatorice Možemo! Sandre Benčić doima se da su u platformi svjesni da je odavanje počasti Tuđmanu bilo pametnije preskočiti.

– Predstavnik Grada je ove godine bio dio državnog protokola. Iduće godine Grad će imati odvojeni protokol. Sigurno će biti drugačiji i primjeren povodu. Naš kritički stav oko Tuđmanovog djela i nasljeđa je poznat i neće se mijenjati. Izrekli smo ga više puta. Smatramo da je odgovoran za mnogo toga što se ne može opravdati činjenicom da je bio ratni predsjednik: kriminalnu privatizaciju, odnos prema srpskoj manjini, ideju o bogaćenju “200 obitelji” dok je velik dio građana bio u izbjeglištvu, na fronti ili živio od 100 maraka mjesečno, gušenje medijskih sloboda, onemogućavanje uspostave demokratski izabrane vlasti u Zagrebu jer nije htio “oporbenu situaciju”, Radio 101, utjecaj na pravosuđe i neprocesuiranje ratnih zločina. Sve su to manifestacije politike čije posljedice osjećamo i danas, pa je zato naš odnos kao stranke prema njegovoj ulozi i vlasti kritičan – kaže Benčić za Novosti.

Ističe i da “program i sve izjave” platforme “jasno govore o odnosu prema ratnim zločinima kao i pokušajima normalizacije ratnih zločina”, kao i da platforma “osuđuje politiku koja osobe koje su sudjelovale u ratnim zločinima na bilo koji način rehabilitira”. S naše strane, dodajmo da bi te izjave i osude mogle i trebale biti češće, jasnije i glasnije.

(Portal Novosti / Jerko Bakotin)

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave

Dan partizanske mornarice

Savez antifašističkih boraca i antifašista Makarskog primorja i Općina Podgora organiziraju, pod pokroviteljstvom Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, obilježavanje Dana partizanske mornarice 10. rujna

Pročitaj više »