Uklanjanje Tita kao vođe antifašističkog otpora sa zagrebačkog trga simbol je uklanjanja svakog sjećanja na antifašizam i posljedično prešutna glorifikacija fašizma u javnom prostoru, rečeno je na otvorenju izložbe “Sjećanje na pobjedu – Trg maršala Tita” u KIC-u
Uvečer, 13. juna, u zagrebačkoj Galeriji Forum upriličeno je otvorenje izložba “Sjećanje na pobjedu – Trg maršala Tita” kojom se, kako poručuju autori, pokušava postaviti pitanje o antifašizmu u javnom prostoru osvrćući se, na primjer, danas nepostojeći Trg maršala Tita u glavnom gradu Hrvatske.
Aktualnost izložbe proizlazi iz suvremene političke realnosti Hrvatske, pa i cijelog evropskog postkomunističkog istoka, gdje je ograđivanje od antifašizma postalo normalnim stajalištem. Vrijednosti antifašističke borbe sustavno su minorizirane i relativizirane u medijima, u simboličkom i realnom javnom prostoru, te u edukaciji, kako bi se što učinkovitije poništila svaka memorija na nju.
Takva je društvena klima pogubna, jer otvara vrata svemu onome protiv čega se antifašizam postavljao u svojoj povijesti, poput svih vrsta netrpeljivosti, klerikalizacije javnog prostora, te privatizacije javnih dobara.
Ličnost Tita izložba sagledava kao simbol antifašizma bez nostalgije i idolatrije, koje se uz njega katkad vežu.
– Uklanjanje Tita kao vođe antifašističkog otpora sa zagrebačkog trga simbol je uklanjanja svakog sjećanja na antifašizam i, posljedično, prešutne glorifikacije fašizma u javnom prostoru. Kako je Galerija u neposrednoj blizini bivšeg Trga maršala Tita, a u fundusu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti postoji odljev antologijskog Tita Antuna Augustinčića, pomislih kako bi postavljanje spomenika u Galeriji, vidljivog kroz golemi Richterov izlog, bilo dobar način za postavljanje pitanja o antifašizmu danas – naglasio je pred izložbu autor izložbenog koncepta i voditelj Galerije Forum Feđa Gavrilović.
U svom je obraćanju prisutnima Gavrilović naglasio volju ljudi koji rade u KIC-u i koji su tu ideju za izložbu dočekali otvorenih ruku.
– A zašto, zato što je antifašizam tema od koje se u Hrvatskoj u zadnje vrijeme uvijek ograđuje i stavlja neki “ali”. U civiliziranom svijetu to “ali” ne bi smjelo postojati. Kako je sam Krleža rekao da je Tito simbol antifašizma, izlažemo ga kao provokaciju svakome tko kaže “ali”, ali s druge strana kao monumentalan i fizički materijalan simbol koji se utjelovio u skulpturi koja spada u antologiju hrvatske skulpture – na portret Antuna Augustinčića. I svi drugi radovi tematiziraju odnos prema simbolima u javnom prostoru koji se sastoji od imena škola, ulica i mjesnih odbora te simboličkom javnom prostoru koji se sastoji od edukacije, zbog čega ćemo organizirati okrugli stol u KIC-u. Svi ovi radovi komentiraju javni prostor i odnos prema Titu u javnom prostoru te ukazuju na važnost vraćanje memorije u svijest građanstva – kazao je Gavrilović.
Ravnatelj Hrvoje Hribar prvo je podsjetio da je poznati umjetnik Andy Warhol imao fetiš na paradajz juhu u konzervi, na predmet koji nema ništa zajedničko s lijepim figurativnim Augustinčićevim djelom.
– U mojoj generaciji je taj spomenik i Titovo obličje bilo industrijski repetitivni predmet koji je mogao imati konceptualnu vrijednost u zatvorenom nizanju unutar naših opaživih prioriteta. Danas živimo u jednom svijetu u kojem Feđa Gavrilović sagledava cjelinu stvari na drugačiji način, u okolnostima vremena koje živimo vraća nazad Titov lik, bolnost i ranjivost i okuplja nas u tendenciji da budemo zajedno u ovoj situaciji koje je društveno obilježena nastupanjem fašizma koji dolazi na temeljit način, tempom kojim se diže razina mora, nastupaju klimatske promjene i mijenja se vanjska i unutrašnja klima, zbog čega se okupljamo na ovim prosvjednim trenucima – objasnio je.
Nakon otvorenja Hribara smo zamolili za komentar izložbene politike KIC-a.
– KIC je vrlo kontinuiran u nastojanju da zaustavi plimu amnezije – jednom glasnije, jednom tiše prebiremo ove teme. Ne mogu procijeniti jesmo li kap koji će se pretvoriti u rijeku ili u val ili smo osuđeni da budemo sekta koja polako izumire u nekom samostanu kulturnih centara. Mislim da vrijedi govori jer to terapija. Vjerujem da treba pričati, makar i valovima uz nadu da će nešto biti od toga biti – kazao je Hribar i dodao da u KIC na izložbe dolazi dosta ljudi, pa će tako sigurno i na ovu, s obzirom na Titovu figuru koja je stvarna ikonička vrijednost koju možemo pozvati u sebe i baštiniti lik ovog nevjerovatnog čovjeka, što je magnet za mnoge ljude.
Na izložbi je bilo i dosta mladih ljudi.
– Rođena sam znatno nakon Titove smrti. On za mene simbolički predstavlja neku vrstu nade u pravednije društvo, gdje ne gleda svako sebe nago na društvo kao na cjelinu u kojoj je svakome bolje. Drago mi je što ima dosta mladih ljudi. Sigurno ne šteti da se o Titu govori – rekla nam je Laura.
– Došla sam zato što sam vidjela video na internetu. Većina mlade generacije, tu mislim na one koji su sada tinejdžeri, doslovno nisu znali tko je bio Tito, kad je živio i zašto je bio značajan. Mislim da je antifašistička tradicija nešto čime se možemo ponositi i da je potrebno da se ta tema aktualizira – kazala nam je Karla.
Na izložbi, koja je otvorena do 31. jula, mogu se uz Augustinčićevu bistu i Krležin tekst razgledati slika Zlatka Kauzlarića Atača postavljena 80-ih u hotelu Dubrovnik odakle je uklonjena, razgledati Titov portret Marina Tartaglie, radove Vladimira Dodiga Trokuta, Ivana Fijolića i Jurice Pušenjaka koji reinterpretiraju popularni odnos prema Titu, fotografije Bojana Mrđenovića i Jovice Drobnjaka, sliku Natalije Borčić, te dokumentacije performansa Dalibora Martinisa i Siniše Labrovića, koji komentiraju ograđivanje od antifašizma u Hrvatskoj danas.
(Nenad Jovanović / Novosti)
Poveznica na članak: https://www.portalnovosti.com/tito-ponovo-medu-zagrepcanima/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR5wk4eCfYnAlF3ZbTZRMSL7rU8fc7oya7fzpdf7wy6dkPzAoUZweQP58tEHXQ_aem_8OXSk-33G3iR4crK_ZbYaQ&sfnsn=mo
