Ustašoidne brljotine lako se mogu izbrisati, kao što u jednom komentaru ispod objave najavljuje splitski dogradonačelnik, ali time se neće prekinuti višegodišnje zanemarivanje spomenika, poručuju iz Vedre
Predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Žrnovnica Mario Lolić (Centar) objavio je na svojoj Facebook stranici još jednu fašističku devastaciju spomenika NOB-a u centru Žrnovnice, kraj Splita, objavio je Antifašistički vjesnik u četvrtak. Javio se uskoro i dogradonačelnik Bojan Ivošević i najavio da će spomenik ubrzo biti očišćen što je urađeno.
No ovaj čin vandala podsjeća na grozno stanje spomen parka u Žrnovnici. Već godinama stoji sasvim zapušten, s poispadalim ili pokradenim slovima teksta o učešću Žrnovčana u revolucionarnom radničkom pokretu i NOR-u.
Posljednji napad na antifašističke spomenike komentirala je i udruga VeDRA:
Bilo bi prejednostavno da je najnovija devastacija jednog antifašističkog spomenika, onoga u herojskoj Žrnovnici, posljedica samo nedostatka razuma kao što to u svojoj s pravom ogorčenoj objavi kaže predsjednik tamošnjeg mjesnog odbora. Dublji su korijeni takvih poriva od puke gluposti pojedinaca, riječ je puno prije o posljedicama tridesetogodišnjeg trovanja revizionizmom prema povijesnim činjenicama Drugog svjetskog rata.
A činjenice govore da je Žrnovnica – na tragu cijele Dalmacija – dala ogroman doprinos borbi protiv fašizma, i njezini hrabri sinovi bez ikakve dileme zaslužuju svo poštovanje i spomen.
Činjenica je i to da spomenik u centru ovog mjesta u sastavu Grada Splita već godinama stoji sasvim zapušten, s poispadalim ili pokradenim slovima s imena palih boraca. Ustašoidne brljotine lako se mogu izbrisati, kao što u jednom komentaru ispod objave najavljuje splitski dogradonačelnik, ali time se neće prekinuti višegodišnje zanemarivanje spomenika. Krajnje je vrijeme za njegovu obnovu, a budale sa sprejevima neka se ljute koliko hoće.
Veliki broj Žrnovčana je bio u Mosorskom partizanskom odredu, koji je osnovan u veljači 1942. Žrnovnica je dala samo u 1942. godini 124 borca NOV-a, među kojima je bilo deset žena, uglavnom skojevki. Od tih boraca rat je preživjelo samo 67. Njih 20 članova lokalne limene glazbe otišli su u NOV 4. listopada 1942. godine. Kada je osnovana II dalmatinska brigada glazbari ulaze u njen sastav. Oni pored oružja u mnogim bitkama na Neretvi, Sutjesci, Zelengori i drugdje nose i svoje instrumente kojima potiču borce u borbi. Žrnovnička limena glazba završava svoj slavni ratni put s četiri člana manje.
Kako je bilo raspoloženje u Žrnovnici prema talijanskim fašistima pokazuje i ponašanje osnovaca koji su 11. studenoga 1942. godine u školi pocijepali slike kralja i Mussolinija, a po zidovima ispisali antifašističke parole. Ali, ni fašisti nisu ostajali dužni. Njihov teror osjetili su i Žrnovčani. Bez ikakvog povoda 8. srpnja 1943. godine bataljon bersaljera i četa »crnih košulja« iz divizije »Bergamo« strijeljali su 13 ljudi od 45 do 70 godina starosti i zapalili 27 kuća. Do kraja rata to ustaničko selo dalo je preko 600 boraca i suradnika NOP-a, što kazuje da je gotovo svaki treći stanovnik bio sudionik NOR-a. U toku rata poginulo je 135 boraca, a 23 rodoljuba pala su kao žrtve fašističkog terora.
Spomenik palim borcima NOB-a i žrtvama fašizma je podignut u središtu starog dijela sela, pred omladinskim domom, uz rijeku Žrnovnicu. Cjelokupan prostor zauzima oko 700 m2 i uređen je kao spomen-park.
Više pročitajte na portalu Antifašistički vjesnik.
Novosti
