Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

‘Rusija se umiješala u izbore na kojima sam izgubila od Milanovića. Putina u Hrvatskoj posebno ljuti jedna stvar‘

(Foto: Wikipedia)

Bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović bila je prošlog tjedna gošća na podcastu One Decision bivšeg direktora britanske vanjsko-obavještajne službe MI6, Sir Richarda Dearlovea.

U intervjuu od 47 minuta dala je neke prilično zanimljive, pa i neobične izjave na temu rata u Ukrajini i pomoći toj zemlji, ali i odnosa Rusije i Hrvatske, uključujući stavove njenog nasljednika Zorana Milanovića i odnos Vladimira Putina prema njoj, prenosi N1.

Suvoditeljica britanskog podcasta One Decision, Julia McFarland, opisala je ono što joj je Kolinda Grabar-Kitarović rekla o odnosu ruskog predsjednika Vladimira Putina prema njoj kao “jednu od najzanimljivijih i razotkrivajućih stvari koje sam čula o ruskom predsjedniku”.

McFarland je odmah na početku povukla izravnu paralelu između ratova u Hrvatskoj i Ukrajini: “Danas gledamo na zemlju u Europi koja se bori za svoju slobodu, nakon što je njenu neovisnost i suverenitet osporio njen daleko moćniji i agresivni susjed koji je odjednom, bez upozorenja, pokrenuo punu invaziju, uništio čitave gradove, počinio navodne ratne zločine i okupirao njen teritorij daleko većom vojskom od njene. Mala i nadjačana zemlja nije se pokolebala već je pružila otpor, uz građane koji su bili odlučni braniti svoju domovinu. Možda zvuči kao da govorim o Ukrajini, ali zapravo se radi o Hrvatskoj ranih devedesetih, maloj europskoj zemlji koja je vodila rat za neovisnost protiv bivše Jugoslavije.”

Sličnosti je u intervjuu istaknula i sama Grabar-Kitarović, koja je ove godine već nekoliko puta posjetila Ukrajinu, što redovito prati objavama na društvenim mrežama. Nedavno se pridružila Richardu Dearloveu u posjetu Kijevu kako bi čula iz prve ruke o stanju ukrajinske protuofenzive, a i u ožujku je u posjetu Kijevu bila pratnja premijeru Andreju Plenkoviću, gdje su se sastali s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i drugim najvišim ukrajinskim dužnosnicima.

Obišla je tada i gradić Buču o okolici Kijeva u vrijeme obilježavanja godišnjice ruskog masakra, a sudjelovala je i na skupu “Ujedinjeni za pravdu” na temu procesuiranja odgovornih za taj i druge ratne zločine okupatora.

Komentirajući ukrajinsku operaciju oslobađanja okupiranog teritorija, koja očito ide mnogo sporije i teže nego su se mnogi nadali, Grabar-Kitarović je ustvrdila da je “prije nego što je protuofenziva započela, zapravo bila jedan od onih glasova koji su upozoravali da treba smanjiti očekivanja od Ukrajinaca”. Imala je realističniju perspektivu, kaže, upravo zbog hrvatskog iskustva s oslobađanjem.

“Da, bio bi golemi uspjeh i jako bih voljela da dospiju do obale Azovskog mora, ali moramo biti realistični da će u ovim okolnostima vjerojatno trebati nekoliko valova ovih protuofenziva da bi mogli ostvariti svoje ciljeve. A svaki proboj koji naprave, kao sa selom Robotine, značajan je”, zaključila je Grabar-Kitarović, prenosi N1.

Istaknula je i kako je Hrvatskoj za oslobađanje teritorija pod kontrolom srpskih pobunjenika “trebalo nekoliko strateški smještenih manjih operacija koje su dovele do one velike” te da je razlog što je operacija Oluja “trajala samo nekoliko dana i imala minimalni broj žrtava” taj što je Hrvatska vojska, “vodeći zajedničke vojne operacije s Armijom Bosne i Hercegovine, mogla zaobići sličnu obranu koju su paravojne snage lokalnih Srba postavile i doći straga”, što Ukrajina “ne može napraviti kroz Crno more”.

Bivša hrvatska predsjednica rekla je kako putuje u Ukrajinu redovito i da se “prošli petak vratila s posljednjeg putovanja” u Kijev, gdje se zračne uzbune oglašavaju svakih nekoliko sati. “Osim što pokušavaju iscrpiti Ukrajince, Rusi pokušavaju iscrpiti našu podršku”, naglasila je.

Najzanimljiviji dio intervjua svakako je bio onaj u kojem su se dotakli ruskog utjecaja u balkanskoj regiji i njenih iskustava u razgovorima s Putinom.

Grabar-Kitarović je upozorila kako “oni koji se protive ulasku Bosne i Hercegovine u NATO i EU” koriste izlike kako se to ne bi dogodilo i da je trebalo iskoristiti trenutak prije nekoliko godina kada se cijelo vodstvo BiH slagalo oko pristupanja akcijskom planu za članstvo (MAP) u NATO-u – “uključujući (predsjednika Republike Srpske Milorada) Dodika koji je danas tako proruski i proputinovski nastrojen” i “prima instrukcije od Putina ili nekog drugog iz Rusije”, po njenim riječima.

“Davajući MAP Bosni i Hercegovini, imali bi značajan stupanj kontrole nad tim kamo BiH ide u sigurnosnom i vojnom pogledu. Nažalost, izgubili smo priliku jer RS sad jasno daje do znanja da ne želi NATO ni EU”, konstatirala je bivša predsjednica, koja je u lipnju postala supredsjednica panela Global Preparedness Monitoring Board (GPMB) koji su osnovali Svjetska banka i Svjetska zdravstvena organizacija, a koji je zadužen za pružanje sveobuhvatne procjene globalne spremnosti za hitne zdravstvene situacije.

Upozorila je i da Putin “rekreira sfere utjecaja, odnosno sfere kontrole”, ali pritom “ide mnogo dalje od sfere utjecaja koju je Rusko Carstvo, na primjer, imalo na Balkanu”, jer to carstvo “nikad nije bio zainteresirano za Hrvatsku i BiH, uvijek je imalo interes istočno od Drine”.

“Ali Putin mi je vrlo otvoreno rekao, u jednom od otvorenih razgovora koje smo imali, da je nažalost pustio Sloveniju i Hrvatsku da umaknu i postanu članice EU i NATO-a, ali da neće dopustiti druge zemlje da odu. To je bilo prije ulaska Crne Gore u NATO, što je bilo znakovito jer su doslovno pokušali izazvati puč prije nego se Crna Gora pridružila”, otkrila je Grabar-Kitarović.

Osvrnula se i na brojne izjave predsjednika Zorana Milanovića na temu rata u Ukrajini, u kojima je mnogo kritičniji prema Ukrajini, EU, NATO-u i ostalima koji pružaju pomoć toj zemlji nego prema samoj Rusiji. Osim što je, primjerice, ustvrdio da Krim nikad više neće biti dio Ukrajine, usporedio je rusku aneksiju ukrajinskog poluotoka s “aneksijom” Kosova koju je, po njegovom tumačenju, izvela međunarodna zajednica “otimajući” ga Srbiji. Zaprijetio je i vetom na pristupanje Finske i Švedske NATO-u, na što je bivša predsjednica uz smijeh odgovorila da smo “vidjeli što je ispalo od toga”, zahvaljujući vrlo ograničenim izvršnim ovlastima funkcije predsjednika.

“Kao Hrvaticu me najviše brine mišljenje da ovo nije naš rat i da se trebamo držati podalje te da ćemo se tako zaštititi. To nije istina. Ukrajinci brane naše vrijednosti. Ovdje se ne radi o širenju NATO-a, ima mnogo dublje korijene. I kako sam već rekla, iz privatnih razgovora sam zaista detektirala da Putin želi imati mnogo veći utjecaj na Hrvatsku koja tradicionalno nije bila dio njihove sfere utjecaja”, objasnila je.

“Ne kažem da su njegove namjere uvijek bile zloćudne. Mislim da je tada pokušavao pridobiti Hrvate većom suradnjom, opskrbom plinom itd., ali krajnji cilj bio je imati utjecaj i staviti je između NATO-a i EU te Rusije”, dodala je. Grabar-Kitarović inzistira da “u Hrvatskoj nema proruskog biračkog tijela” te da su oni koji su otvoreno proruski “potaknuti ekonomskim interesima” povezanima s ruskim utjecajem na energetski sektor.

Ustvari, najveće nesuglasice između nje i Putina, kaže, nisu bile oko širenja NATO-a ili Ukrajine, već oko “terminala za ukapljeni plin (LNG) na Krku, protiv kojeg je on bio oštro protiv”.

“Pokušao mi je objasniti da on ne bi bio ekonomski ispravan za Hrvatsku jer je LNG puno skuplji. Ja sam mu odgovorila – uza svo dužno poštovanje, gospodine predsjedniče, ja ovdje govorim o geopolitici. Pokušavam osigurati hrvatsku neovisnost o bilo kojem izvoru plina i ne govorim da biste vi to napravili, što se na kraju dogodilo, ali da sam vidjela ranije slučajeve kad je Rusija zavrnula cijevi Ukrajini pa bi Hrvatska ostala bez plina”, prepričala je KGK, prenosi N1.

Pritom je iznijela najozbiljniju optužbu na račun Rusije u hrvatskom kontekstu za koju doduše, nije predstavila nikakve dokaze – da se umiješala u predsjedničke izbore na kojima je izgubila od Milanovića: “Taj LNG terminal je bio najveća sporna točka s Rusijom i vjerojatno je bio razlog za hibridne akcije tijekom predizborne kampanje, što je pridonijelo rezultatu izbora 2020.”

Na pitanje o tome kako ju je Putin osobno tretirao kao ženskog poglavara države, Grabar-Kitarović je dala do znanja da je “danas u modi demonizirati Putina, ali da se u tom smislu ne može požaliti”, ali i da je bilo zanimljivo pratiti njegovu ideološku transformaciju od 2007., kada ga je prvi put susrela kao ministrica vanjskih poslova. Pri susretu u Sočiju 2017. dočekao ju je, kaže, s buketom cvijeća: “Nije uopće bio mizogin i ponašao se vrlo diplomatski.”

Pri zadnjem neplaniranom susretu, u Jeruzalemu 2020. na obljetnici oslobođenja Auschwitza, Putin ju je, otkrila je, pozvao da posjeti Moskvu – iako je upravo izgubila na izborima. Rekao joj je da svejedno želi razgovarati s njom.

“Nikad se nije realiziralo zbog covida. Nisam imala pojma o čemu je htio razgovarati”, rekla je Grabar-Kitarović i još jednom naglasila da je njen dojam da je “prema ženama imao staromodni pristup džentlmena i uvijek je bio pristojan i blag”. Voditeljica je na to zaključila da je bio “pomalo slab” na Kolindu, prenosi N1.

slobodnadalmacija.hr

Facebook
E-mail