U šumi između Duge Rijeke i Ludbreškog Ivanca u Općini Rasinja na mjestu osnivanja – obilježena 80. obljetnica osnutka brigade „Braća Radić“ – prve operativne partizanske jedinice u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Već drugog dana nakon osnivanja, brigada je vodila prvu borbu na položajima Segleda i Svibovca s njemačko-ustaškim snagama iz Varaždinskih Toplica, postigavši svoju prvu ratnu pobjedu.
Zapalio sam svijeću kod spomenika Prve udarne brigade „Braća Radić“ u Dugoj Rijeci u povodu dana osnutka brigade. Ono što je bitno za istaknuti, da je ova brigada kao prvi ešalon 10. korpusa zagrebačkog, ušla u oslobođeni Zagreb 1945. godine. Kalnik je uvijek bio važna strateška točka u Narodnooslobodilačkom ratu – istaknuo je MLADEN KEŠER, načelnik Općine Kalnik na skupu. Kod spomenika brigadi položeni su vijenci udruga antifašistčkih boraca i antifašista, tijela vlasti s područja Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije, Društva „Josip Broz Tito“ te je minutom šutnje odana počast poginulim borcima i evocirana su sjećanja na borbeni put prve partizanske brigade u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Položeni su vijenci i kod centralnog spomen-obilježja poginulim borcima Kalnika te kod spomen-kosturnice, gdje je pokopan narodni heroj Nikola Severović. Kako je istaknuto na skupu, svi spomenici (njih dvadesetak) na širem području sjeverozapadne Hrvatske primjereno se održavaju, nisu oštećeni, kao što je to slučaj s brojnim antifašističkim spomen-obilježjima u drugim dijelovima Hrvatske.
Aktivnošću Štaba 3. operativne grupe i partizanskih jedinica došlo je do znatnog priliva novih boraca, što je omogućilo formiranje brigade „Braća Radić“, 4. rujna 1943. godine na Kalniku, Zagrebačkog NOP odreda, 13. rujna na Zagrebačkoj gori i Zagorskog NOP odreda, 5. listopada u Sambolićima kod Zlatara. Ojačan je i narodnooslobodilački pokret u Međimurju. Velik broj Međimuraca odlazio je preko Drave na područje Kalnika, gdje su ušli u sastav jedinica Kalničkog NOP odreda (međimurska četa).
Prva brigada u sjeverozapadnoj Hrvatskoj je formirana u šumi između Ludbreškog Ivanca i Duge Rijeke. Dobila je ime 1. brigada NOV i PO, pa 2. brigada, da bi napokon bila nazvana brigada „Braća Radić“. U sastav brigade ušla su dva bataljuna iz Kalničkog partizanskog odreda i Moslavačke udarne brigade. Brigada je imala 710 boraca. Već drugog dana nakon osnivanja, brigada je vodila prvu borbu na položajima Segleda i Svibovca, s njemačko-ustaškim snagama iz Varaždinskih Toplica, postigavši svoju prvu ratnu pobjedu. Istog dana bio je formiran i Operativni štab za usmjeravanje borbenih djelovanja, u čijem su sastavu bili rukovodioci RADE BULAT, IZIDOR ŠTROK i IVO ROBIĆ.
Osiguravajući napad 17. brigade 10. divizije (kasnije nazvane 28. divizija) na Ludbreg, brigada „Braća Radić“ je 3. listopada kod Šemovca odbila nekoliko juriša dijelova Poglavnikovog tjelesnog zdruga, a 31. listopada proglašena je udarnom. Borba brigade „Braća Radić“ kod Šemovca je bila i najslavnija na borbenom putu te partizanske jedinice. Kasnije je brigada su djelovala u borbama za oslobođenje Koprivnice i Ivanca, a 12. prosinca ušla je u sastav novoformirane 32. divizije. U 1944. godini napadala je veći broj neprijateljskih garnizona i vodila niz obrambenih borbi. U završnim operacijama brigada je (u sastavu 32. divizija) sudjelovala u oslobađanju sjeverozapadnog dijela Slavonije, Moslavine i Bilogore. Posljednje borbe vodila je 5. svibnja 1945. godine, kod Trnovca. Devetog svibnja umarširala je u Zagreb. I prvi hrvatski predsjednik, dr. FRANJO TUĐMAN, od 19 siječnja 1944. godine obnašao je dužnost političkog komesara brigade „Braća Radić“ (prethodno je bio zamjenik političkog komesara Zagorskog partizanskog odreda).
Stvaranjem prve brigade na području sjeverozapadne Hrvatske, završava važan, možda i najvažniji period u cijelom razvoju i borbenom putu Kalničkog partizanskog odreda. Formiranjem brigade „Braća Radić“, uloga Kalničkog partizanskog odreda limitirat će se na teritorijalnu partizansku jedinicu, dok će operativnu ulogu preuzeti brigade i divizija. Mnogi borci i kadrovi iz Kalničkog partizanskog odreda ušli su u sastav Kalničkog vojnog područja i komande mjesta. Kraj rata odred je dočekao s jednim bataljunom na Kalniku.
Dolazak Štaba 2. operativne zone na svoj matični teritorij, formiranje Oblasnog komiteta KPH za Zagrebačku oblast, formiranje prve brigade („Braća Radić“) kao operativne jedinice – povoljno je utjecalio na daljnji razvoj NOP-a na području sjeverozapadne Hrvatske. Kalnički partizanski odred, zajedno s Moslavačkim, koji je stvoren približno u isto vrijeme, bili su borbena jezgra iz koje će kasnije nastati i drugi partizanski odredi: Bilogorski, Zagrebački, Zagorski, Bjelovarski, ali i mnoge druge operativne jedinice – brigade, divizije i 10. korpus zagrebački.
B. Mirosavljev
