U petak, 9. svibnja 2025. godine, u Baranji je na svečan način obilježen Dan pobjede kao 80. godišnjica pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. Obilježavanje u organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista Beli Manastir počelo je na uobičajeni način: polaganjem vijenaca u Bolmanu, Šećerani i Branjinom Vrhu na spomenike palim borcima, a nastavljeno na belomanastirskom Partizanskom groblju i na Trgu slobode kod Spomenika palim borcima Crvene armije.

Na Groblje i Trg stigla je i delegacija Veleposlanstva Ruske Federacije iz Zagreba pod vodstvom ambasadora Aleksandra Nurizadea i vojnog izaslanika general-bojnika Genadija Možajeva, a na Trg je stigao i kazahstanski ambasador u Hrvatskoj Daulet Batrašev. Potom su se sudionici obilježavanja premjestili u Batinu na Dunavu, gdje je bila predviđena glavnina proslave podno Spomenika zahvalnosti Crvenoj armiji.
Proslava u Batini podno Augustinčićevog spomenika
A u Batini veliko iznenađenje za one koji nisu znali detaljniji program proslave: živa i praznična atmosfera s mnogo ljudi: autobus iz Čakovca s članicama i članovima Udruge ruskog govornog područja u Međimurju “Kalinka”, autobus iz Vukovara s 50 članova Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašiste iz Vukovarsko-srijemske županije, mnogo baranjskih i osječkih automobila pa automobila s diplomatskim i zagrebačkim oznakama: zamjenik azerbajdžanskog ambasadora, vojni izaslanik iz Ambasade Srbije i srpski generalni konzul iz Vukovara, uz ruskog i kazahstanskog ambasadora stigli su i kineski i izraelski ambasador Qi Qianjin (čitaj Ći Ćjenđin) i Gary Koren, na poziv ruske ambasade na obilježavanju je bio i episkop osječkopoljski i baranjski Heruvim iz Dalja s nekoliko sveštenika, pa predsjednik Hrvatske od 2000. do 2010. godine Stjepan Mesić, pa delegacija ZUABA-e Zagrebačke županije, pa članovi KORUS-a – Koordinacijskog savjeta ruskih sunarodnjaka u Hrvatskoj…
Šarene nošnje iz raznih dijelova Rusije
Poseban pečat proslavi davale su “kaljinke” iz Čakovca, odjevene u živopisne narodne nošnje iz različitih dijelova Rusije – a u Rusiji živi oko 200 naroda i etničkih grupa, kao i članovi zagrebačke ZUABA-e koji su ostalim sudionicima dijelili prigodne transparente sa slikama narodnih heroja. Tijekom polaganja vijenaca “kaljinke” su držale počasnu stražu oko mjesta gdje su vijenci polagani.
Iza toga okupljenima se obratio ruski ambasador Nurizade na ruskom (uz prijevod), pa kineski ambasador na engleskom te Lazo Đokić, predsjednik ZUABA VSŽ i potpredsjednik SABA RH na – srpskohrvatskom, a na koncu i Stjepan Mesić prigodnim, ali oštrim govorom protiv sveprisutnog zatiranja istine o Drugom svjetskom ratu na našim prostorima.

Umjetnički program
Potom je slijedio umjetnički program na platou uz spomenik, na kome su – uz “kaljinke” – sudjelovale i dvije članice jagodnjačkog pododbora SKD-a “Prosvjeta”. Uz ruske pjesme i recitacije, izveden je i zanimljiv performans u kome je pročitano nekoliko pisama koje su borci Crvene armije slali s fronta svojim porodicama. Pri tom smo doznali da su borci tijekom rata uputili oko 70 milijuna pisama, ali je vrlo brzo ponestalo koverata pa su se ispisani listovi savijali na određeni način kako bi se na poleđinu mogla ispisati adresa, a pisma slati bez omotnica.
Zahvalnice Nikoli Opačiću i Lazi Đokiću
Proslava je završena ručkom za sve u batinskom Domu kulture, a prije toga ruski ambasador uručio je Nikoli Opačiću, predsjedniku UABA Beli Manastir, i već spomenutom Lazi Đokiću zahvalnice za dugogodišnji rad i veliki doprinos očuvanju i promicanju tradicija antifašizma.
Bez velike organizacijske i financijske pomoći Ruske ambasade, UABA Beli Manastir sa svojim skromnim budžetom ne bi mogla sama organizirati tako veliku proslavu i ugostiti preko 200 osoba na ručku. Zahvalnost za organizaciju ide i Općini Draž na čijem se teritoriju nalazi Batina, i Turističkoj zajednici Općine Draž, koja je upravo preselila svoj ured u Spomen-dom Batinske bitke. Posebnu ulogu imao je direktor TZ Draž Filip Golubov Car, poznati baranjski gajdaš, koji je cijelo vrijeme bio veoma zapažen jer je bio obučen u uniformu kakvu su tijekom rata nosili borci Crvene armije, a koju je nabavio iz – Poljske.
(Jovan Nedić / Novosti)


