Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Povorka Besmrtni partizanski odred

U Zagrebu, povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe i 80. godišnjice ustanka u Hrvatskoj, održana je povorka  “Besmrtni partizanski odred” na kojem je zatražen povratak imena trga maršala Tita.

Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe i 80. godišnjice ustanka u Hrvatskoj, Savez antifašističkih boraca i antifašista RH i Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista Zagrebačke županije i Grada Zagreba organizirale su 19. lipnja poverka “Besmrtni partizanski odred”. Sudionici svih generacija, njih više stotina, noseći slike narodnih heroja i članova porodica koji su pali kao antifašistički borci ili žrtve fašizma, prošli su centrom Zagreba. Na kraju povorke  sudionici su ispred zgrada HNK na Trgu Republike Hrvatske zatražili da se vrati njegovo ranije ime kada se zvao Trg Maršala Tita. Osim pojedinačnih dobacivanja, nije bilo provokacija i incidenata.

– Ovom manifestacijom obilježavamo Dan antifašističke borbe i 80 godina od formiranja prvog partizanskog odreda u Hrvatskoj čime želimo evocirati uspomene i sjećanje na narodne heroje i borce, učesnike NOB-a, koji su položili svoje živote za konačnu pobjedu nad nacifašističkim okupatorom i njihovim domaćim slugama, a želimo i senzibilizirati odnos prema svima koji su svoj život dali za slobodu – naglasio je novinarima predsjednik SABA RH Franjo Habulin uoči početka marša.

Objasnio je i da se manifestacija, koja je prvi put bila u Rusiji 2012. godine, danas održava u još 116 zemalja svijeta pod nazivom “Besmrtni puk”.

– Kad smo je 2018. prvi put organizirali u Hrvatskoj dali smo joj naziv “partizanski odred”, jer su se na početku ustanka formirali odredi koji su kasnije prerasli u veće formacije. U Hrvatskoj i Jugoslaviji nije bilo pokreta otpora, nego smo imali općenarodni ustanak koji je svojim razvojem doveo do stvaranja moćne narodno-oslobodilačke vojske koja je otvorila treći front na prostoru Evrope – objasnio je Habulin.

Podsjetio je da se manifestacija ranijih godina, osim lani, organizirala na Dan oslobođenja Zagreb i Dan pobjede, ali da je ove godine zbog epidemije i popuštanja mjera pomaknuta uoči Dana antifašističke borbe 22. juna.

– Danas je ostalo još 1.105 boraca koji primaju starosne mirovine i 268 boraca-invalida. Svima njima zadnjih 30 godina drastično su smanjene mirovine i prava, tako da su ostali bez ortopedskih pomagala. Ono što tražimo je korektan odnos prema tim ljudima i spomeničkoj baštini vezanoj uz događaje u NOB-u, te da se uvažavaju i cijene tekovine vrijednosti NOB-a koje su i najviše demokratske vrijednosti poput slobode, jednakosti, ravnopravnosti, socijalne pravde i ljudskih prava – podvukao je Habulin.

Kad je kolona sa stotinjak učesnika stigla na trg, obratio im se Habulin koji je zatražio vraćanja imena trga.

– Marš završavamo na trgu koji je donedavno nosio ime maršala Tita. Gradska skupština je 1946. proglasila Josipa Broza Tita počasnim građaninom Zagreba, a kasnije je Tito dodijelio Zagrebu orden narodnog heroja. Ni jedna skupština nije se odrekla ni ordena ni svoje odluke. Vjerujem da će se nova gradska vlast angažirati i ispraviti ovu nepravdu, te vratiti trgu ime maršala Tita – naglasio je Habulin, uz podršku okupljenih.

Tokom marša centrom grada razgovarali smo s nekima od učesnika.

– Godinama sam na svim komemoracijama i akcijama koje SABA organizira, prije svega zato što su mi djed, otac i majka bili antifašisti, a znajući za ono što su doživjeli, odavno sam postao član udruge antifašista – rekao nam je Zdravko Pantelić, predsjednik UABA Dubrava-Sesvete.

– Narod i Vlada bi se trebali pobrinuti da to ne padne u zaborav, naročito da se mladi ljudi od vrtića i škola educiraju kako se slavno doba otpora i pobjede ne bi zaboravilo. Otac se borio na sremskom frontu, a djed i baka su bili u zbjegu kad su 1945. preko virovitičkog mostobrana morali izbjeći u Mađarsku. Majka, koja je bila u drugom stanju, rodila je brata Vladu na snijegu, a kad su joj skidali cipele, nokti su joj otpadali. Nije imala mlijeka za bebu, ali joj ga Mađari nisu htjeli dati. Kad su banditi istjerani iz zemlje, došli smo kući i zatekli sve spaljeno i pokrademo. Moj brat Vlado imao je samo sedam mjeseci kad je umro od upale pluća, tako da za njegovu smrt i danas krivim ustaše. Nisu ga direktno ubili, ali su nas natjerali u zbjeg i sve nam uništili – rekao je Pantelić.

Sanja Kastratović na marš je došla s cijelom porodicom.

– Mi smo iz Osijeka, a danas smo slučajno u Zagrebu pa smo se priključili. Podržavamo antifašističke aktivnosti i u Osijeku smo na svim komemoracijama, pa ćemo biti i 22. juna u Dalju. Ljude treba podsjećati na antifašizam i njegove vrijednosti – rekla nam je Sanja Kastratović.

– Rođena sam Istrijanka, a kako u obitelji nemam narodnih heroja nosila sam portrete trojice narodnih heroja iz moje Istre – rekla nam je Cvijeta Jović koja je, kako kaže, toliko dugo u savezu antifašista da se i ne sjeća kada se učlanila.

– Sudjelujem na svim skupovima kad god mogu, jer smatram da su nužni. Neofašizam se sve više i više pojavljuje i zato se moramo okupljati što više i što češće – kaže Cvijeta Jović.

U koloni je bio i Muharem Fazlievski, predsjednik romskog manjinskog vijeća Zagreba.

– Svi znamo za Jasenovac i romsko groblje u Uštici s preko 20.000 imena i drugim brojnim neimenovanim žrtvama. Takve stvari dovoljne su da Romi budu zakleti antifašisti, a ne na drugoj strani – rekao je Fazlievski.

U koloni je bilo i nekoliko članova Mladih socijalista Hrvatske, omladinskog krila Socijalističke radničke partije.

– Došli smo obilježiti Dan antifašističke borbe i sjetiti se njenih sudionika. Da nije mature i ispitnih rokova, sada bi u koloni bilo više mladi – rekao nam je mladić koji se predstavio kao Ante.

– Bilo bi i više mladih da antifašističke organizacije koriste nove tehnologije. Može se napraviti računalna igrica gdje je glavni lik partizan ili animacija na videu, što je dobar način da se antifašizam približi mladima. Poštujemo starije, ali oni se ne znaju približiti mladima, tako da vlada veliki jaz. Uostalom, u ovoj su priču najviše mlađi od 25 i stariji od 60 godina. A današnja omladina u Hrvatskoj je progresivna i sve nas je više lijevo orijentirano, jer je dosta skoro 30 godina pod desnicom i HDZ-om, zbog čega i glasamo za Možemo i druge lijeve stranke – kazao je Ante.

U koloni je bila je Kristina Petruša, čiji je djed kao crvenoarmejac poginuo kad su 1944. forsirali Dnjepar, oslobađajući granice Ukrajine. Njegovi su ostaci ekshumirani i ponovo sahranjeni u Park pobjede blizu Moskve. Slike se nisu sačuvale jer su Nijemci, bježeći iz Dnjepropetrovska, spalili kuću u kojoj je živio, tako da nije ništa ostalo za uspomenu. Zato su ovakve akcije i skupovi potrebni da bi se podsjetilo na sve ono što se zbivalo kako se te grozne stvari ne bi opet dogodile – istaknula je Kristina Petruša.

Spomenimo da je maršu uz Habulina, Petra Raića i drugih članova rukovodstva i aktiviste antifašističkih udruženja i pojedinih lijevih stranaka, prisustvovao i pomoćnik vojnog atašea Rusije Artem Maslenikov.

(Novosti / N. Jovanović)

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave

KOMEMORACIJA U GLINI

Dana 29. srpnja 2021. godine s početkom u 18:00 sati Srpsko narodno vijeće i Antifašistička liga Republike Hrvatske  organiziraju komemoraciju žrtvama jednog od najvećih zloćina

Pročitaj više »