Nakon što je Vasilj Gaćeša, sa svoja 42 ustanika, prvi na Baniji krenuo u borbu protiv nacističke vlasti i početka genocida nad Srbima u NDH, ustaše su u Banskom Grabovcu odmah masakrirali 1.285 ljudi da bi pokolj u tom kraju kulminirao masovnim zločinom u glinskoj crkvi, rečeno je na 81. obljetnici početka ustanka u tom kraju
UBanskom Grabovcu, kod Petrinje, u subotu je obilježena 81. godišnjica početka ustanka na Baniji i ustaške odmazde u kojoj je pobijeno 1.285 srpskih civila, uključujući i žene i djecu.
Skupu su prisustvovali predstavnici Vlade RH, Sisačko-moslavačke županije, Saveza antifašističkih boraca i antifašista, SNV-a, brojni srpski i antifašistički aktivisti, kao i mještani.
Obraćajući se prisutnima, potpredsjednica Vlade RH Anja Šimpraga, kao Vladina izaslanica, naglasila je važnost obilježavanja početka ustanka protiv okupatorske i ustaške vlasti na ovom području, ali i sjećanja na brojne žrtve koje je Banija dala tokom Drugog svjetskog rata.
– U ljeto 1941. ustaški teror bio je u punom zamahu i logori poput Jadovnog već su djelovali kao tvornice smrti za hiljade ljudi. Zločinačka ideja iza ovih postupaka bila je potpuno zatiranje Srba, Roma i Židova, njihove kulture, povijesti i i vjere. Stoga su 42 ustanika, pod vodstvom Vasilja Gaćaše, spašavali i svoje živote i živote preostalog stanovništva.
Kao potpredsjednica Vlade učinit ću sve da smanjimo posljedice razornog potresa koji je zadesio Baniju, pa da stvorimo preduvjete za povratak ljudi, kazala je Anja Šimpraga
– Osveta je bila brza i nemilosrdna. Vrlo brzo ustaše su, ne samo zbog odmazde, već kao dio istrebljenja Srba u Banskom Grabovcu masakrirali 1.285 ljudi privedenih iz cijele Banije. Teror se nastavio i sljedećih dana da bi kulminirao pokoljem u glinskoj crkvi 29. jula. Sela Banski Grabovac, Veliki i Mali Gradac, Luščani, Drenovac, Bačuga, Mačkovo Selo i Dodoši praktički su istrijebljena, ali otpor prema zlu nije stao, već je jačao i na kraju pobijedio – rekla je i naglasila da je pomen na ove žrtve važan i danas. Ne zbog nas koji smo ovdje, već zbog onih koji ne znaju ili negiraju što se dogodilo na svim stratištima širom Hrvatske, kazala je.
– Danas se Banija ponovo susreće s izazovima. Nažalost, gdje nema ljudi, nema ni života, a na Baniji nas je sve manje i svima nam je zajednički zadatak kako revitalizirati ovaj prekrasan kraj. Kao potpredsjednica Vlade učinit ću sve da smanjimo posljedice razornog potresa koji je zadesio Baniju, pa da kroz ciljane programe i mjere stvorimo preduvjete za povratak ljudi te gospodarski i društveni razvoj, zaključila je Šimpraga.
Predsjednik SABA RH Franjo Habulin podsjetio je da smo, iako su današnja Evropa i Hrvatske utemeljene na vrijednostima antifašizma i pobjede antifašističke koalicije u Drugom svjetskom ratu, svjedoci potpune razgradnje tih vrijednost na praktično cijelom evropskom prostoru.
– Povijesni revizionizam nastoji razgradnjom antifašističkih narativa ovladati sadašnjošću i budućnošću društva, a onda i njegovom prošlošću. Riječ je o fenomenu kojem se treba suprotstaviti na svim razinama jer je sustavnim iznošenjem frizirane i otvoreno lažne slike prošlosti ili falsificiranjem karaktera NDH i antifašističke borbe, do te mjere ušao u javnost da je zadobio potporu čak i nekih najviših dužnosnika vlasti – naglasio je.
Povijesni revizionizam nastoji razgradnjom antifašističkih narativa ovladati sadašnjošću i budućnošću društva, a onda i njegovom prošlošću, kazao je predsjednik SABA RH Franjo Habulin
– Zbog zločina okupatora i domaćih suradnika, zbivao se masovni odlazak srpskog naroda glinskog i petrinjskog kotara prema Šamarici kako bi spasili živote. Tamo su se vodile organizacione pripreme za oružane akcije. U tim danima, kad se radilo o životu ili smrti, komunisti su bili s narodom. Tih dana 1941. na Šamaricu je iz Posavine stigao odred osnovan od boraca sisačkog kotara. Bio je to presudan događaj, jer se proširila vijest kako su stigli naoružani Hrvati da se zajednički sa Srbima bore protiv okupatora i domaćih izdajnika. Dana 22. lipnja obilježili smo osnivanje Prvog partizanskog odreda u Brezovici, 27. srpnja ćemo u Srbu obilježiti početak ustanka naroda Hrvatske, a danas obilježavamo obljetnicu akcije okupljanja prvih banijskih partizana. Sva tri događaja karakteriziralo je zajedništvo Srba i Hrvata; bio je to ustanak protiv okupatora ali i protiv onih koji su, blateći hrvatsko ime, pod okriljem okupacije proglasili kvazi-državu NDH i uveli vladavinu terora. Treba ponavljati i inzistirati na tome i ta istina mora doprijeti do mladih generacija za što čemu aktualna vlast ima veliku odgovornost – rekao je Habulin.
Naglasio je da je spomenik ustanku u Banskom Grabovcu, kraj kojeg se obilježava početak borbe i komemoriraju žrtve ustaškog režima, dijelom stradao od ruku vandala, a onda i od potresa.
– Pokrenuli smo aktivnosti da se taj spomenik obnovi. Regionalni Konzervatorski zavod učinio je svoj dio posla i sve predao Ministarstvu kulture, nakon čega nema informacija da se išta desilo. Zato je naša dužnost i obaveza da se pozabavimo i time – rekao je predsjednik SABA RH.
Naša županija uvijek je baštinila i uvažavala antifašizam kao važnu tekovinu na kojoj počiva država u kojoj živimo, rekla je sisačko-moslavačka dožupanica Mirjana Oluić.
– Sastali smo se da odamo počast žrtvama s ponosom na ljude koji su imali snage da se odupru neprijatelju koji je bio daleko brojniji, ali i s osjećajem tuge kad znamo da je 1.285 nevinih žrtva platilo osjećaj snage koju su Gaćeša i ostali borci imali u sebi kad su krenuli u akciju – rekla je Olujić i naglasila da se ta mjesta ne smiju zaboraviti te da na njih stalno treba dolaziti “da se ne kroji povijest kako je kroje kvazipolitičari i kvazipovjesničari”.
Prisutne je u ime organizatora pozdravio predsjednik petrinjskih antifašista Nikola Nožinić, ističući da je pokolj 1.285 žrtava bio odmazda za prvu partizansku pušku u ovom kraju podignutu kao odgovor na teror NDH, koja je kao satelit sila osovine< provodila rasne zakone.
Komemoraciju je organizirala UABA Petrinja, u suradnji sa SNV-om, SABA-om RH i ZUABA-om SMŽ. Položeni su vijenci, a prije komemoracije održan je i pomen koji je služio glinski paroh Goran Kalamanda.
(Novosti / Nenad Jovanović)