Institucionalizirana politika sjećanja svodi se na zatucani revizionizam, jer se u 21. stoljeću Hrvatska eksponira kao država koja negira znanstveno poznate činjenice, posebno one vezane za genocid nad Srbima, kazala je Ljiljana Radonić iz Austrijske akademije znanosti.
užno je što više povezati glasove struke i antifašista, organizirati akcije i davati podršku JUSP-u Jasenovac u borbi protiv revizionizma, rečeno je na akademskoj konferenciji “Institucionalno sjećanje na ustaške logore u Drugom svjetskom ratu u Hrvatskoj: izazovi i prilike u 21. stoljeću” koja je 28. oktobra, u organizaciji Documente i Centra za istraživanje Holokausta i genocida na jugoistoku Europe sa Sveučilišta u Rijeci, održana u Zagrebu.
S konferencije je poslano niz preporuka u vezi kulture sjećanja u Hrvatskoj i ukazano na brojne probleme – od lokacije logora Slana koja nije obilježena, preko prešućivanja zločina u Glini te posebno na poruku poslanu postavljanjem ploče HOS-ovcima u spomen području Jasenovac.
– Pitanja genocida nad Srbima, holokausta i samudaripena (genocid nad Romima) previše su zahtjevna da bi ih u hrvatskom društvu riješili sami. Važno je da stručnjaci upute preporuke, ne samo iz Hrvatske, nego i svih onih zemalja gdje se bave Drugim svjetskim ratom kako bismo se suočili s posljedicama genocida. Zato trebamo govoriti skupa – rekla nam je voditeljica Documente Vesna Teršelič.
Centralni dio konferencija bilo je predavanje Ljiljane Radonić iz Austrijske akademije znanosti “Transformacija memorijalnih muzeja u 21. stoljeću: Jasenovac u kontekstu globalizacije kulture sjećanja” u kojem se bavila evolucijom kulture sjećanja i odnosa prema žrtvama, od 60-ih i 70-ih kad se govorilo o herojima i mučenicima do današnje evropeizacije i globalizacije holokausta. Kao članica IHRA-e (Međunarodnog saveza za sjećanja na holokaust) osvrnula se i na situaciju oko Jasenovca za vrijeme hrvatskog predsjedanja tom organizacijom.
– S čuđenjem gledam što se danas događa u Hrvatskoj i nije mi jasno odakle motivacija za poteze koji ne odgovaraju rezultatima istraživanja, poput poricanja genocida nad Srbima. U IHRA-i je to sagledano kao nerazumljiv potez, jer evropski i svjetski trendovi idu u sasvim drugom smjeru. Nije mi jasno što treba Hrvatskoj da ide u vidljiv i jasan revizionizam. I iz skandala oko izložbe, koja nije održana, vidi se da Hrvatska odbija priznati genocid nad Srbima. Istina, najteže je institucionalno se suočiti s tim dijelom Drugog svjetskog rata i masovnih zločina, ali to se desilo – rekla nam je Radonić u pauzi konferencije.
– Neki se nadaju da, ako se priznaju holokaust i genocid nad Romima, genocid nad Srbima neće zanimati nikog u inozemstvu, ali vidimo da to nije točno. Muzej holokusta iz Washingtona je odustao od izložbe koju je radio u suradnji s JUSP Jasenovac. Dakle, ljude iz inozemstva zanima što se događa i skandaliziraju se nad nekim potezima – smatra Radonić.
Istaknula je da se institucionalizirana hrvatska politika sjećanja svodi na zatucani revizionizam, jer se u 21. stoljeću eksponira kao država koja negira znanstveno poznate činjenice, posebno oko genocida nad Srbima i pokušava gurati neke stare nacionalističke stavove koji ne odgovaraju istraživanjima i historiografiji.
Osvrnula se i na izgovor da genocid nije postojao kao pravni pojam do polovine 40-ih, pa se ne može govoriti o genocidu nad Srbima.
– Onda bi to važilo za sve genocide iz Drugog svjetskog rata, i nad Romima i nad Židovima. Činjenica je da su NDH i Rumunjska jedine koje su, pored nacista, imali logore smrti. Antisemitizam te mržnja prema Romima i Srbima ne može se eksternalizirati kao krivnja nacista jer je postojala specifična ustaška motivacija i provedba zločina – istaknula je.
U nastavku su o temama obrazovanja mladih i njihovih profesora, potrebi povećanja terenske nastave, pitanju revizionizma i što je najvažnije, o daljnjim akcijama i prevladavanju izazova govorili sveučilišni profesori Nebojša Blanuša, Hrvoje Klasić i Vjeran Pavlaković, doktorand Emil Kjerte, predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus, povjesničarka Nataša Mataušić, Milan Radanović iz Arhiva Srba u Hrvatskoj uz završno obraćanje Lovre Kralja iz riječkog Centra.
(Novosti/Nenad Jovanović)
Poveznica na članak: https://www.portalnovosti.com/politika-sjecanja-svodi-se-na-zatucani-revizionizam