U organizaciji Documente održana šetnja “Tragovima zagrebačkih ilegalki”, posvećena ženama koje su od okupacije do oslobođenja hrabro pružale otpor ustaškom režimu i danas predstavljaju motivaciju da ni danas ne budemo samo pasivni promatrači

U organizaciji Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, u Zagrebu je 17. marta upriličena tematska šetnja “Tragovima zagrebačkih ilegalki”, posvećena zagrebačkim ilegalkama, ženama koje su od okupacije do oslobođenja hrabro pružale otpor ustaškom režimu. Prisutnima koji su se okupili, usprkos vjetru i hladnoći, obratila se historičarka Tena Banjeglav koja je vodila šetnju i kroz (tragične) životne priče ilegalki ilustrirala važnost njihovog doprinosa otporu i antifašističkoj borbi u Zagrebu.

– Njihove priče danas nisu poznate. Od 90-ih mladi koji su rođeni kroz obrazovanje nisu imali prilike, osim u svojim obiteljima, čuti za njih. One nisu u udžbenicima, niti su uključene u kurikulumima, a uglavnom ih nema ni u javnom prostoru grada, pogotovo na bitnim mjestima, kako u Zagrebu, tako i u drugim mjestima u Hrvatskoj. Ovom šetnjom želimo podsjetiti na njihove priče, na njihovu ulogu i važnost rada, te podsjetiti i educirati naročito mlade. One bi tako poslužile kao uzor i motivacija, kako kod mladih žena, tako i u cijelom društvu – kazala je.

– S obzirom da živimo u vrijeme ratova i stalnih kriza, te hrabre žene koje su tokom rata riskirale svoje živote, kako bi se suprotstavile ustaškom i nacističkom režimu, danas za nas imaju poseban značaj. Motiviraju nas da ne budemo samo pasivni promatrači, nego da djelujemo, da pružamo otpor, budemo solidarni u svojim zajednicama koliko je u našoj moći.

Važno nam je progovarati i o ženama u ratu i pružanju otvora. Od njih se često očekuje da budu mirne i pasivne, da čekaju, da se brinu za kuću i za obitelj i da ne nose oružje. Primjer ovih ilegalki pokazuje da ta slika nije točna, jer su žene u ratovima imale aktivne uloge, ali su djelovale i kao mirotvorke. Neke žene su bile partizanke i borile se na prvim linijama, a ilegalke u Zagrebu su pružale otpor na druge načine, davale su stanove za skrivanje ilegalaca i za sastanke, dijelile crvenu pomoć, organizirale žene… i svaki od tih vidova otpora je bio jednako važan, kao kotačić u sistemu koji je omogućavao da pokret funkcionira – naglasila je Banjeglav i naglasila da ih ni hapšenja, zatvori, logori i likvidacije nisu odvratile od akcija.

Mnoge od njih bile su iznimno mlade kad su se uključile u SKOJ, a onda i u Partiju, a priča ima mnogo i svaki kvart bi mogao imati neku svoju šetnju i priču o ilegalkama.

– Ovu šetnju smatramo samo početkom i nadamo se da ćemo motivirati možda nekog od vas, da sami istražujete i možda provedete neke šetnje slične u svom kvartu ili na nekom drugom mjestu kako bi se te priče približile mladim generacijama na neki njima prihvatljiviji način – kazala je Banjeglav, rekavši da je šetnja posvećena ilegalki i partizanki Nadi Dimić, koja je streljana 17. ožujka 1942. u logoru Stara Gradiška, ali i svim drugim ženama koje su aktivno sudjelovale u otporu.

Šetnja je počela na Kvaternikovom trgu, mjestu štrajka radnika u tvornicama 1. travnja 1941. uz priču o Dragici Končar, predvodnici tih štrajkova, a onda u Tuškanovoj ulici gdje je u stanu braće Engl, djelovao ilegalni radio na kojemu je prva spikerica bila Rajna Kravar. Ta se zgrada obnavlja pa je spomen ploča skinuta, ali se očekuje i da se vrati.

Naredna stajanka bila je ne mjestu nekadašnje tvornica trikotaže i pletene robe Gaon u Ulici Ljudevita Posavskog gdje je djelovala Danica Cazi koja je organizirala štrajkove i demonstracije među radnicima. Tvornica je 1946. nacionalizirana, a 1950. je s drugim manjim poduzećima postala dio veće tvornice imena Nade Dimić.

– Ova je ulica do 1990. nosila ime Anke Butorac, također važne ilegalke koju su ustaše zarobili i mučili u zatvoru u Kostajnici, gdje je umrla 1942. – kazala je Banjeglav.

Na Trgu Petra Krešimira IV. nalazila se radnička komora i ženska sekcija SBOTIČ-a, Saveza bankovnih, osiguravajućih, trgovačkih i industrijskih činovnika Jugoslavije, čije su članice bile Dragica Vajnberger, Eva Grlić, Rajna Kravar, Dragica Hotko, Marija Habulin i druge, dok je Trg žrtava fašizma vezan uz život sestara Rajke i Zdenke Baković te Vere Solar i Anice Rakar Magašić koje su također ubijene u zgradi Ustaške nadzorne službe.

Šetnja je nastavljena do bivše zgrade Pošte u Jurišićevoj gdje su u diverziji sudjelovale Nada Galjer i Olga Milčinović, a završena kod bivše Name u Ilici, gdje je radila Dragica Hotko i gdje (još) postoji spomen ploča za stradale zaposlenike.

Nove šetnje organizirat će se 22. travnja za godišnjicu proboja iz Jasenovca, kao i za Dan antifašističke borbe te za 4. srpnja kad je godišnjica antiratne kampanje Arkzin. Za Dan oslobođenja Zagreba po prvi put bit će umjetnička intervencija Marka Tadića na Rakovom Potoku, kako bi povećali vidljivost ovog danas zaboravljenog stratišta.

(Nenad Jovanović/Novosti)

Poveznica na članak: https://www.portalnovosti.com/podsjecanje-na-presucene-heroine/