Planina Igman okupana zimskim suncem ove je godine dočekala oko 5 000 sudionika, antifašista, koji su sudjelovali u obilježavanju 80. obljetnice Igmanskog marša.
Obilježavanju su bili nazočni predsjednici i izaslanici saveza antifašističkih boraca republika bivše SFRJ : Franjo Habulin, predsjednik SABA RH, Sead Đulić, predsjednik SABNOR-a BiH, general Vidoslav Kovačević, predsjednik SUBNOR-a Srbije, Dragan Mitov Djurović, tajnik SUBNOR-a Crne Gore, Omer Osmanović, ministar obrane Federacije BiH, Valerija Škrinjar Tviz (94 godine), partizanka, Olga Stojiljković Trifunović, predstavnica Prve proleterske brigade, Igor Kalabuhov, veleposlanik Ruske Federacije u BiH, Oleg Kalinin, predstavnik Ruskih veterana, Albin Pibernik, jedini živi sudionik Igmanskog marša, te više od 50 izaslanstava,koji su položili vijence u znak poštovanja i sjećanja na heroje.
U ime SABA Republike Hrvatske vijenac su položili: Franjo Habulin, predsjednik SABA RH, Lazar Đokić, potpredsjednik SABA RH i Jovan Vejnović, predsjednik Saveza Josip Broz Tito Hrvatske, odajući počast žrtvama i preživjelim borcima herojima koji su herojski pobijedili planinu.
Posebno valja istaknuti poruke koje su odslali govornici.
Tako je predsjednik Franjo Habulin, između ostaloga, istaknuo da je naša obveza i dužnost da istina i sjećanje na Igmanski marš i istinu o NOB-u naroda Jugoslavije prenesemo na mlađe generacije, koje su došle i koje će doći, kako mrak povijesnog revizionizma ne bi prekrio istinu o slavnoj borbi NOB-a pod vodstvom maršala Tita.
Sead Đulić, predsjednik SABNOR-a BiH istaknuo je da iskustva NOB-a mogu biti vrlo korisna političarima i ljudima danas, svima onima koji će voditi države na ovim prostorima.
Fašistička njemačka 342. i 718. divizija potpomognuta ustaškim, domobranskim i četničkim jedinicama pokrenula je ofenzivu kojom bi opkolili partizanske, već od borbi umorne jedinice, i skršili narodno oslobodilačku obranu domovine.
Kako je neprijatelj nadirao sa svih strana Vrhovni štab odlučio je da se napusti taj teritorij prije nego počnu novi napadi i opkoljavanja.
Zadatak Prve proleterske brigade bio je da se probije na jug, zapadno od Sarajeva, pravcem Visovica – Semizovac – Osijek – Igman gdje im se otvara put prema Foči i slobodnoj teritoriji. Nakon izvršenih priprema krenuše. Na put je krenulo 500 boraca i borkinja 25. siječnja 1942. godine.
U pripremama se posebno istaknuo 1. bataljon koji je i bio na čelu kolone. Za njim slijede 2. bataljon te 5. bataljon, zatim sanitet, a u zaštitnici 3. bataljon. Bijahu to sve odabrani i prekaljeni borci.
Noć bijaše vedra, hladna, temperatura -35 C. Kolona se kretala nečujno kroz noć i prošla pored čuvanog neprijateljskog magazina municije, jer se čuvarima nije izlazilo iz tople prostorije na tu tešku studen.
Most na rijeci Bosni bijaše prazan, bez straže, jer mišljenje neprijatelja bijaše da niti psa nema u toj pustoši i na takvoj hladnoći. No tu bijahu borci za slobodu – partizani – pod vedrinom neba toliko jasnom da se jasno razaznavao početak i kraj kolone. I kada već izbjegoše obračun s neprijateljskim snagama dočeka ih hladan i u bjelinu zavijen Igman.
Zaleđen gotovo vertikalni put uz Igman zadavao je goleme muke borcima i pratećoj teglećoj marvi.Borcima je bilo sve hladnije, a noć duga, nikako da svane, što je i vrlo usporavalo kolonu.
Zapovjednici bataljona bodrivši borce govorili su:
NEMA STAJANJA, NEMA PREDAJE JER I IGMAN GUTA SVOJE ŽRTVE!!!!
Kako se put odvijao u nemogućim uvjetima zabrinuo se vrhovni komandant Maršal Tito zbog nepredviđenog kašnjenja brigade.
No, jednog se jutra Brigada pojavila iz pravca Igmana.
Tito je bio razdragan pojavom boraca i pohvalio ih a kasnije ih obišao u novo osnovanoj bolnici u Foči na slobodnoj teritoriji.
Mnogi borci zbog ozeblina pretrpjeli su teški oporavak, no oporavljeni ponovno su se pridružili svojim suborcima slavne Prve proleterske brigade.
U Foči donesoše po prvi puta STATUT s preciziranom izrijekom da su proleterske brigade vojska Partije koja će ratovati tamo gdje to bude potrebno te da tu vojsku popunjavaju samo dobrovoljci i odani ideji bratstva i jedinstva za SLOBODU NARODA. Kasnije nicaše brigade kao gljive nakon kiše.
U sklopu obiljažavanja 80. Obljetnice u hotelu SARAJ u Sarajevu 29. siječnja, 2022. godine održan je sastanak rukovodstava svih SABA sa zaključkom izrade zajedničke platforme protiv svih oblika fašizma i neofašizma u suvremenim uvjetima.
Naredni sastanak planira se za veljaču 2022.godine u Zagrebu .
Drugovi dobro nam došli !
Napisala:
Maja Jelinčić
