Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Osamdeseta godišnjica perjasičkog odreda

Rade Kosanović je na obljetnici obilježavanja ustaničke partizanske jedinice rekao da su ovdašnji ljudi 1941. shvatili šta ih očekuje pa su se odlučili na ustanak

Devetnaestog augusta obilježena je 80. godišnjica formiranja Partizanskog odreda Perjasica. Odred je formiran 1941. godine i bio je jedan od desetak odreda na tom dijelu Korduna, gdje je pristigao španski borac, narodni heroj i general Izidor Štrok. Cilj mu je bio pomoći u podizanju ustanka. Štrok je bio i prvi politički komesar. Nije znao kamo dolazi i kako će biti prihvaćen pa je došao s kodnim imenom Nikola Mrkić, no ljudi su odmah shvatili da nije s Korduna jer ga je odao zagorski naglasak i rodilo se nerazdvojno prijateljstvo.

Partijski zadaci Štroka su kasnije odveli dalje, ali Perjasicu nikad nije zaboravio. To stalno potvrđuje i njegov sin, poznati automobilistički as i poduzetnik Goran koji je uz Srpsko narodno vijeće i Općinu Barilović bio glavni donator u detaljnoj obnovi spomenika NOB-u i spomen kosturnice u Perjasici, oštećenih nakon Oluje.

Prošli tjedan okupilo se u Perjasici tridesetak stanovnika i gostiju, a među njima su bili dožupan Karlovačke županije iz redova srpske nacionalne manjine Dejan Mihajlović, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Karlovačke županije Ilija Matijević, načelnik Općine Krnjak Perica Matijević, potpredsjednik Udruženja antifašista grada Karlovca Mirko Miladinović i koordinator u Srpskom narodnom vijeću Rade Kosanović. Prisutne je pozdravio predstavnik Mjesnog odbora Perjasica Dušan Žiža, a skupu se obratio koordinator Kosanović. On je podsjetio na izgradnju spomenika, čijem je otvorenju kao učenik osnovne škole prisustvovao 1957. godine. Tadašnja Općina Perjasica bila je tih godina je pripojena Općini Krnjak, a otvorenju su prisustvovali Izidor Štrok i Milutin Košarić Čiko, tadašnji predsjednik Općine Krnjak.

Kosanović je rekao da su ovdašnji ljudi 1941. shvatili šta ih očekuje, posebno nakon zločina u Veljunu i Ivanović jarku, pa su se odlučili na ustanak. Pored Štroka u Perjasicu je stigao i Josip Boljkovac s grupom antifašista. Svi su bili složni, rekao je Kosanović i dodao da takve sloge nažalost danas nema.

– Ovo područje pripadalo je Općini Krnjak do 1962. godine, a tada je Krnjak pripojen razvijenoj Općini Karlovac što je trebalo značiti i da će se Krnjak i Perjasica više razvijati. To je značilo da ljudi mogu dobiti posao u dugoreškoj Pamučnoj industriji i nekim manjim poduzećima, eventualno u Karlovcu. Dok je postojala Općina Krnjak bilo je i gradnje. Ovdje, u Donjem Budačkom, Partizanskom žarištu, Tušiloviću i drugim mjestima, gradile su se škole, općinske zgrade i Šumarija. Kada je promijenjen teritorijalni ustroj, nakon 1962. godine, sve je stalo. Zato nisu u pravu oni koji se zalažu za gašenje općina. One znače da imate slobodu i da možete tražiti bilo kakvu gradnju na svom terenu kako bi vaše stanovništvo bolje živjelo – istakao je Kosanović.

Podsjetio je na način kojim su obnovljeni spomenik i kosturnica, kako je ostvaren kontakt s Goranom Štrokom, te da su na otkrivanju obnovljenog spomenika bio bivši predsjednik Stjepan Mesić, Goran Štrok i Milorad Pupovac dok je tadašnji predsjednik Ivo Josipović poslao vijenac koji su položili pripadnici Hrvatske vojske uz državne počasti.

(Novosti/ Cimeša)

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave

Dan partizanske mornarice

Savez antifašističkih boraca i antifašista Makarskog primorja i Općina Podgora organiziraju, pod pokroviteljstvom Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, obilježavanje Dana partizanske mornarice 10. rujna

Pročitaj više »