Na FFZG-u održan je drugi modul Škole demokracije, što se provodi u sklopu EU projekta “Uloga i položaj žrtve”, a tema drugog modula bila je naslovnjena “Percepcija žrtava u hrvatskom društvu: spomenici, udžbenici i metodologije”. Škola se održala 27.11.2024. godine sa sljedećim programom:
Panelisti i predavanja:
Aneta Vladimirov, Srpsko narodno vijeće | Politike sjećanja manjina kroz tri primjera – studije za većinu
Miljenko Hajdarović, srednjoškolski profesor i autor udžbenika | Percepcija žrtava u hrvatskim srednjoškolskim udžbenicima
Milan Radanović, Srpski arhiv u Hrvatskoj | Utvrđivanje i evidentiranje identiteta žrtava Drugog svjetskog rata (Žrtve fašizma i genocida na teritoriju Hrvatske)
Modul II
- Aneta Vladimirov, Srpsko narodno vijeće | Politike sjećanja manjina kroz tri primjera – studije za većinu
Vladimirov je govorila na koji se način srpska nacionalna manjina i srodne organizacije odnose i na koji način sprovode aktivnosti povezane s antifašističkim nasljeđem u Hrvatskoj, kao i poziciji u kojoj se manjina našla nakon rata 1990-ih. Najviše se fokusirala na uništenje spomeničke baštine na području Hrvatske, kao i na napore Srpskog Narodnog Vijeća i srodnih antifašističkih organizacija te drugih organizacija što se bave zaštitom ljudskih prava i civilnog društva da se spomenici obnove, što zbog njihove sentimentalne, a što zbog umjetničke vrijednosti. Govorila je i na koji način se obnova tih spomenika percipira u hrvatskom društvu 21. stoljeća.
- Miljenko Hajdarović, srednjoškolski profesor i autor udžbenika | Percepcija žrtava u hrvatskim srednjoškolskim udžbenicima
Profesor je govorio na koji način se prikazuju brojevi, ali i pojedinačni slučajevi žrtava u hrvatskom i srpskom društvu, na primjeru tri srednjoškolska udžbenika iz povijesti iz svake zemlje. Naglasio je kako se i način na koji se žrtve prikazuju u udžbenicima jako mijenjao od završetka Drugog svjetskog rata, preko 1990-ih pa sve do današnjeg dana te je zaključio kako mnoge publikacije relativiziraju otprije poznate povijesne činjenice, a umanjuju kontekst neke druge strane. Posebno je istaknuo kako je u većini udžbenika status „žrtve“ sveden na suhoparne brojke, dok se umanjuje vrijednost čovjeka koji je stradao kao individualce.
- Milan Radanović, Srpski arhiv u Hrvatskoj | Utvrđivanje i evidentiranje identiteta žrtava Drugog svjetskog rata (Žrtve fašizma i genocida na teritoriju Hrvatske)
Predavač je govorio na koje sve načine je moguće koristiti dostupne informacije i literaturu u svrhu istraživačkog rada po pitanju pronalazaka i identificiranja žrtava, s posebnim naglaskom na Drugi svjetski rat. Radanović je napomenuo kako je moderna tehnologija i otvaranje arhiva, odnosno klasificiranih podataka uvelike omogućilo i olakšalo istraživački posao, ali da i dalje mnoge informacije nisu pouzdane, pogotovo jer se u starijoj literaturi za iste događaje ponekad bilježe dva potpuno suprotna mišljenja i zapisa o istim događajima. Ali naveo je kako je manjina u Hrvatskoj u dobrom položaju što se tiče istraživačkog rada te je pozvao sve mlade povjesničare da se služe dostupnim materijalima u tu svrhu.
SABA RH
Funded by the European Union. Views and opinions expressed are however those of the author(s) only and do not necessarily reflect those of the European Union. Neither the European Union nor the granting authority can be held responsible for them.
