Na FFZG-u održan je drugi modul Škole demokracije, što se provodi u sklopu EU projekta “Uloga i položaj žrtve”, a tema drugog modula bila je naslovnjena “Percepcija žrtava u hrvatskom društvu: spomenici, udžbenici i metodologije”. Škola se održala 27.11.2024. godine sa sljedećim programom:
Panelisti i predavanja:
Aneta Vladimirov, Srpsko narodno vijeće | Politike sjećanja manjina kroz tri primjera – studije za većinu
Miljenko Hajdarović, srednjoškolski profesor i autor udžbenika | Percepcija žrtava u hrvatskim srednjoškolskim udžbenicima
Milan Radanović, Srpski arhiv u Hrvatskoj | Utvrđivanje i evidentiranje identiteta žrtava Drugog svjetskog rata (Žrtve fašizma i genocida na teritoriju Hrvatske)
Modul II
- Aneta Vladimirov, Srpsko narodno vijeće | Politike sjećanja manjina kroz tri primjera – studije za većinu
Vladimirov je govorila na koji se način srpska nacionalna manjina i srodne organizacije odnose i na koji način sprovode aktivnosti povezane s antifašističkim nasljeđem u Hrvatskoj, kao i poziciji u kojoj se manjina našla nakon rata 1990-ih. Najviše se fokusirala na uništenje spomeničke baštine na području Hrvatske, kao i na napore Srpskog Narodnog Vijeća i srodnih antifašističkih organizacija te drugih organizacija što se bave zaštitom ljudskih prava i civilnog društva da se spomenici obnove, što zbog njihove sentimentalne, a što zbog umjetničke vrijednosti. Govorila je i na koji način se obnova tih spomenika percipira u hrvatskom društvu 21. stoljeća.
- Miljenko Hajdarović, srednjoškolski profesor i autor udžbenika | Percepcija žrtava u hrvatskim srednjoškolskim udžbenicima
Profesor je govorio na koji način se prikazuju brojevi, ali i pojedinačni slučajevi žrtava u hrvatskom i srpskom društvu, na primjeru tri srednjoškolska udžbenika iz povijesti iz svake zemlje. Naglasio je kako se i način na koji se žrtve prikazuju u udžbenicima jako mijenjao od završetka Drugog svjetskog rata, preko 1990-ih pa sve do današnjeg dana te je zaključio kako mnoge publikacije relativiziraju otprije poznate povijesne činjenice, a umanjuju kontekst neke druge strane. Posebno je istaknuo kako je u većini udžbenika status „žrtve“ sveden na suhoparne brojke, dok se umanjuje vrijednost čovjeka koji je stradao kao individualce.
- Milan Radanović, Srpski arhiv u Hrvatskoj | Utvrđivanje i evidentiranje identiteta žrtava Drugog svjetskog rata (Žrtve fašizma i genocida na teritoriju Hrvatske)
Predavač je govorio na koje sve načine je moguće koristiti dostupne informacije i literaturu u svrhu istraživačkog rada po pitanju pronalazaka i identificiranja žrtava, s posebnim naglaskom na Drugi svjetski rat. Radanović je napomenuo kako je moderna tehnologija i otvaranje arhiva, odnosno klasificiranih podataka uvelike omogućilo i olakšalo istraživački posao, ali da i dalje mnoge informacije nisu pouzdane, pogotovo jer se u starijoj literaturi za iste događaje ponekad bilježe dva potpuno suprotna mišljenja i zapisa o istim događajima. Ali naveo je kako je manjina u Hrvatskoj u dobrom položaju što se tiče istraživačkog rada te je pozvao sve mlade povjesničare da se služe dostupnim materijalima u tu svrhu.
SABA RH
