Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

O Glini je teško govoriti, a još teže šutjeti

Ne postoji mjesto na prostoru bivše zajedničke države, na kojem je, suprotno zakonu ove zemlje, Spomen Dom preimenovan u Hrvatski dom. Ne postoji grublji i strašniji način blaćenja časnog hrvatskog imena, istaknuto je na komemoraciji održanoj povodom ustaškog pokolja Srba u Glini, o kojoj, uz izvještaj, možete pogledati video prilog Saše Kosanovića

Na prostoru ispred Hrvatskog doma, nekadašnjeg Spomen Doma u Glini, na mjestu gdje je svojevremeno stajala crkva Presvete Bogorodice, na dan komemoracije strašnog zločina 27. srpnja i 8. kolovoza 1941. i sjećanja na nevine žrtve, kako netko svojevremeno reče, teško je govoriti, ali je još teže šutjeti.

Riječ je o jednom od najsvirepijih zločina nad Srbima u NDH, ali isto tako, ovdje se pokazala i primijenila tranzicija ustaške ideologije u stvarni zločin. Više od 1000 Srba iz Gline i okolnih mjesta na prevaru je dovedeno na stratište uz obrazloženje da idu na pokrst. Mnogi su nasjeli na ovaj zloguki poziv nadajući se da će tako sačuvati svoje i živote svojih obitelji. Do zadnjega, pobijeni su noževima i drugim hladnim oružjem u crkvi i oko nje. Na mjestu uništene crkve, 1969. godine, izgrađen je Spomen Dom u kojemu je bila izložena arhivska i muzejska građa o počinjenim zločinima u cijelom glinskom kraju, a postavljeno je i spomen obilježje s uklesanim imenima 1564 žrtve. U kolovozu 1995. spomen obilježje je uništeno, a Spomen dom preimenovan u Hrvatski dom.

Komemoracija u Glini započela je polaganjem cvijeća podno spomenika poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama rata, što su učinili Milorad Pupovac i Vesna Teršelič, a nastavila se ispred nekadašnjeg Spomen doma,na mjestu gdje je stajala crkva Presvete Bogorodice.

Na početku je održan parastos za žrtve koji je popraćen nastupom Prvog beogradskog pevačkog društva pri Sabornoj crkvi u Beogradu. Isti zbor održao je na samom kraju komemoracije koncert, a čarobnim izmjenama vokala ne bi se postidjeli i da su nastupili u milanskoj Scali.

Više stotina građana s pažnjom je slušalo govornike koji su se redali na improviziranoj bini, a vrućinu koja je na početku bila gotovo nesnosna, dovoljnim količinama pitke vode znatno je umanjio organizator Srpsko narodno vijeće.

– Polaganje cvijeća na spomenik poginulim hrvatskim braniteljima i Hrvatima, civilnim žrtvama rata, svakako je vrlo važan korak. Priznavanje patnje “onih drugih” važan je iskorak i prema izgradnji povjerenja i, nadamo se, konačnom pomirenju. Ono što tome prethodi, istraživanje činjenica i njihovo priznavanje, o ubijenima i nestalima je dobar temelj za priznanja patnje i s druge strane. Ali, jednako tako, važno je priznanje patnje svih ubijenih u Drugom svjetskom ratu. Prošlogodišnje obilježavanje Oluje i kasnije komemoracije u Gruborima i Varivodama, s govorima koje su održali premijer Andrej Plenković i potpredsjednik Vlade RH Boris Milošević, te predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, doista je važan iskorak. – rekla je Vesna Teršelić.

Posebni izaslanik Predsjednika Republike Srbije za rješavanje pitanja nestalih, Aleksandra Vučića, Veran Matić, nije prvi put u Hrvatskoj. Sudjelovao je u nizu komemoracija, sastanaka u vezi nestalih osoba i vrlo dobro poznaje situaciju i odnose u Republici Hrvatskoj:

– Nisam dio kabineta predsjednika Srbije, ali sam vrlo vezan za pronalaženje nestalih na ovim područjima u vrijeme posljednjeg rata. Mislim da ono što se događa u Hrvatskoj između političkih elita koje predstavljaju Srbe i Hrvate, ide u dobrom smjeru. Ide teško i sporo jer to to vrlo kompleksan proces, ali sama odluka, iza koje sada svi, na neki način, principijelno stoje, izuzetno je važna i donijela je već bitne rezultate. To je vrlo važno za legitimaciju Hrvatske koja pokazuje da poštuje manjine i da preuzima odgovornost za sve što se događalo u posljednjim ratovima na ovim prostorima prema Srbima i drugim nacionalnostima na ovim prostorima. Tu je vrlo važan i hrabar iskorak predstavnika Srba u Hrvatskoj kada je riječ o odnosu prema onome što se ovdje naziva Domovinski rat i njegove demistifikacije – objasnio je Veran Matić čiji govor u cijelosti možete pogledatu na ovom linku.

– Glina je grad zajedničke historije Hrvata i Srba. U prošlosti smo imali na ovom području dva velika potresa. Prvi 1909. a drugi prošle godine, kao rezultat tektonskih pomicanja Kupskog rasjeda. Ali, imali smo i dva rata. Oko one prve nevolje smo nemoćni, osim solidarnosti, kao što smo i bili i ovdje i u Petrinji i svugdje gdje je to trebalo. A u ova dva rata, te solidarnosti nije bilo na način na koji bi to trebalo biti svojstveno ljudima. Ovaj lijepi grad imao je nesreću da u njemu bude počinjen jedan od najvećih zločina izvan sistema logora smrti, Gospić, Jadovno, Pag i Jasenovac, prema Srbima, malobrojnim Židovima i antifašistima, bili oni Hrvati ili Srbi. Poslijednji rat, 1991- 1995. Donio je mržnju, ubijanja i brojne žrtve. Krenuli smo u izmirenje. Možda smo trebali i ranije. Ali, ovo mjesto svjedoči da još uvijek nemamo hrabrosti to učiniti kad je u pitanju Drugi Svjetski rat. Mnogima je lakše biti ispred ploča podignutih u čast pripadnika Vermachta i Ustaša, nego ovdje. – podsjetio je Milorad Pupovac i na kraju dodao:

– Ne postoji mjesto na prostoru bivše zajedničke države, na kojem je, suprotno zakonu ove zemlje, Spomen Dom preimenovan u Hrvatski dom. Ne postoji grublji i strašniji način blaćenja časnog Hrvatskog imena.

Govor Milorada Pupovca pogledajte ovdje.

Potpredsjednik Vlade RH Boris Milošević je podsjetio:

– Već prvih dana NDH, u Bjelovaru i okolini, Srbi su morali nositi traku s natpisom “Srbin” i tako označenima jasno se nagovijestilo što ih čeka. Tako su označavani i Židovi. Romi nisu, jer ih nisu ni smatrali ljudima. Protiv takvog zla ustala je antifašistička Hrvatska. Trebalo je u to vrijeme biti hrabar i sačuvati ljudskost. Jedan od takvih bio je glinski župnik, Franc Žužek. Kad se gradio Spomen dom, Žužek je rekao da je za vrijeme rata radio samo ono što je dužan svaki kršćanin. Da pomogne onima u nevolji. Glina može i treba biti ponosna na Franca Žužeka – zaključio je komemoraciju Boris Milošević, čiji govor možete pogledati na ovom linku.

Video prilog našeg novinara Saše Kosanovića o glinskoj komemoraciji pogledajte ovdje.

(Novosti / Vladimir Jurišić)

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave

Dan partizanske mornarice

Savez antifašističkih boraca i antifašista Makarskog primorja i Općina Podgora organiziraju, pod pokroviteljstvom Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, obilježavanje Dana partizanske mornarice 10. rujna

Pročitaj više »