Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

NISU SE ZAVIJORILE SRPSKE ZASTAVE / Hrvatski Srbi odbili Vučića: ‘Očito se ne osjećaju dijelom projekta ‘Srpski svet’ i nemaju nikakve veze s državom Srbijom’

‘Ne vidim što bi Srbi, koji su generacijama na ovim prostorima, trebali imati s državom Srbijom dotle da ističu njenu državnu zastavu’, kaže povjesničar Hrvoje Klasić

Inicijativa predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koju je javnosti ljetos proslijedio šef srpske diplomacije Nikola Selaković – da svi Srbi gdje god živjeli 15. rujna izvjese srpske zastave na svoje domove – u Hrvatskoj nije naišla na odaziv. Povod tom pozivu bio je Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, ustanovljen prije dvije godine, koji se u Srbiji zasad ne slavi kao državni praznik već kao svojevrsni spomendan.

Time ondje obilježavaju događaj iz Prvog svjetskog rata kada je srpska vojska s dvije francuske divizije 15. rujna 1918. probila Solunski front, što u Srbiji drže jednim od najvažnijih trenutaka nacionalne povijesti. Na Vučićevu inicijativu građani Srbije i Srbi izvan Srbije pozvani su da taj datum obilježe isticanjem srpske trobojnice te time ujedno “rade na izgradnji kulta srpske zastave”.

Odbili stati pod Vučićev ‘kišobran’

Taj je spomendan u Srbiji nesumnjivo trebao poslužiti i da Vučićeva vlast prebroji ‘dobre’ i ‘loše’ Srbe, a izvan Srbije – u Bosni i Hercegovini, odnosno Republici Srpskoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj i drugdje – da tamošnje Srbe okupi pod istu zastavu ili, bolje rečeno, Vučićev ‘kišobran’.

U Hrvatskoj je ta inicijativa bila potencijalno eksplozivna otvarajući vrata mogućim incidentima, naročito na području Vukovara. Toj je eksplozivnost dodatno pridonijela i vjerojatno ciljana nedorečenost inicijative iz Beograda jer se pod „srpskom zastavom“ ondje podrazumijeva službena državna zastava. U Hrvatskoj zakonom nije dozvoljeno na svoju ruku isticati službene zastave drugih država pa je upravo stoga situacija mogla biti politički zapaljiva. Srećom, nije takvom i postala.

Dan ranije, u utorak, Milorad Pupovac se u ime SDSS-a i Srpskog narodnog vijeća ogradio od inicijative iz Srbije rekavši da srpska zajednica u Hrvatskoj kao svoju službenu ima narodnu zastavu Srba, a ne zastavu Republike Srbije te da je ona priznata zakonom o nacionalnim manjinama.

“U skladu s ustavnim zakonom (…) bit će istaknute ove zastave. To ne treba nikome smetati niti ikoga plašiti. Nužno je da Srbi u Hrvatskoj poštuju zakone Republike Hrvatske“, poručio je Pupovac.

‘Srbe u Hrvatskoj vode odgovorni i pametni ljudi’

U srijedu, pak, koliko je poznato, nije bilo zabilježeno ijedno isticanje zastave Srbije u Hrvatskoj, a politički analitičar Davor Gjenero slaže se da je situacija bila politički zapaljiva.

„Na kraju nije takvom postala zbog toga što politiku srpske zajednice u Hrvatskoj danas vode odgovorni i pametni ljudi. Mislim da treba odati poštovanje i gospodinu Pupovcu i gospodinu Borisu Miloševiću na reakciji. Sasvim je jasno da srpska nacionalna zajednica u RH ima svoja obilježja, svoju zastavu, i da imaju pravo isticati tu zastavu na svojim prostorijama i na svojim skupovima. Druga je stvar osjećaju li se oni dijelom projekta ‘Velike Srbije’ koji se sada zove ‘Srpski svet’. Očito je da se ne osjećaju i očito je da su pretenzije velikosrpskih radikala u odnosu na Hrvatsku ipak ograničenije nego što su odnosu na BiH i Crnu Goru“, kazao je Gjenero za Net.hr.

On ističe kako Hrvatska tome izmiče zahvaljujući i dobro koncipiranoj koaliciji najveće stranke s manjinskim zajednicama te mudrosti vodstva srpske nacionalne zajednice.

„Imponira mi i to što je predsjednik Vlade Andrej Plenković odbio govoriti o toj inicijativi s obrazloženjem da ne želi igrati ping-pong izjavama i zaoštravati odnose. Mislim da je to racionalan i u ovoj situaciji ispravan odnos. Ta inicijativa služi isključivo prebrojavanju ‘dobrih’ i ‘loših’ Srba unutar Srbije. S druge strane služi i onome čemu su svojedobno služile litije i prenošenje mošti (kneza Lazara, 1989. godine) – svojevrsnom zacrtavanju granica tzv. ‘Velike Srbije’“, smatra Gjenero podsjećajući kako je u travnju prošle godine godine jedan pripadnik hrvatske manjine u Subotici na svome balkonu izvjesio hrvatsku zastavu pa bio kažnjen zbog remećenja javnog reda i mira.

‘U Srbiji nema suočavanja s prošlošću’

Povjesničara i kolumnistu Net.hr-a Hrvoja Klasića pitali smo je li jedan, u kolektivnoj memoriji Srba nesumnjivo važan povijesni događaj (proboj Solunskog fronta) iskorišten u dnevnopolitičke potrebe.

“Sve pokazuje kako je Vučiću prošlost važnija od budućnosti. Inzistiranje na temama žrtve i zločina uz stalno isticanje Kosova, Jasenovca, Oluje, a sada evo i Solunskog fronta, pokazuje da on očito nema što za ponuditi svojim građanima u budućnosti. Revizionistički odnos prema prošlosti konstanta je u Srbiji Ondje nema suočavanja s prošlošću. Ako slušate govore njihovih političara i pratite njihove glavne medije, nećete čuti niti pročitati išta o srpskim zločinima i zločincima ili o tuđim žrtvama, nego se uvijek nariče nad sudbinom Srbije i nerazumijevanjem svijeta za tu sudbinu“, napominje Klasić.

Zastava kao politička alatka

Pitamo ga i kako to da se zastava istodobno rabi kao državni simbol, ali i politička alatka. I ne samo u Srbiji: u Hrvatskoj se često iz politikantskih razloga maše zastavom s ‘prvim bijelim’ poljem na šahovnici.

“To govori o nezrelosti država i nacija na ovim prostorima. Sjetite se Makedonca kada su prije nekih dvadesetak godina vješali zastave na sve strane kako bi dokazali svoj nacionalni identitet u odnosu na Grke, Bugare pa i Srbe. Zastave nekih država nisu se mijenjale 150 godina, ali sa Srbijom pa i Hrvatskom nije tako“, kaže Klasić.

Na koncu je istaknuo kako mu nije jasno zašto bi Srbi iz Hrvatske trebali gledati Srbiju kao svoju domovinu, a kamoli vješati zastave Republike Srbije na svojim domovima.  

„Većina Srba u Hrvatskoj nema apsolutno nikakve veze s državom Srbijom. Potpuno i je neshvatljivo da, recimo, Srbin rođen u Sisku, kojemu su i praprapradjedovi rođeni u Sisku, vješa zastavu Srbije samo zato što je po nacionalnosti Srbin. Naravno da Srbi kao nacionalna manjina trebaju imati apsolutno sva prava što se tiče jezika, pisma i svojih nacionalnih obilježja. Ali ne vidim što bi Srbi koji su generacijama na ovim prostorima, trebali imati s državom Srbijom dotle da ističu njenu državnu zastavu“, kazao nam je Klasić na kraju.

(Net.hr / Miroslav Filipović)

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave