Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Na državnoj maturi ateizam prozvali nacizmom. Stepinac im je borac protiv nacizma

Foto: srednja.hr

HRVATSKI sustav Državne mature podrazumijeva i polaganje vjeronauka kao izbornog predmeta. Vjeronauk se polaže tako od prve državne mature, koja se održala školske godine 2009./2010.

Ove godine učenicima je došlo i pitanje o Alojziju Stepincu.

https://interactive.index.hr/interaction/gkZBLwJM7J?

“Kako se zove hrvatski blaženik, rodom iz Krašića, koji je za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata postao simbolom otpora ateističkim sustavima nacizmu i komunizmu?” – glasi pitanje. Točan odgovor bi trebao biti Alojzije Stepinac.

Foto: Index

Dio javnosti je tu reagirao jer pitanje podrazumijeva da je nacizam bio ateistički sustav, iako je ustvari veći problem revizionizam koji Stepinca proglašava neprijateljem nacizma. U praksi, Alojzije Stepinac, kojeg je papa Ivan Pavao II. proglasio blaženim, u vrijeme NDH održavao je bliske odnose s ustaškim vlastima.

Održavao bliske odnose s ustašama

Kao zagrebački nadbiskup Stepinac je s oduševljenjem dočekao proglašenje NDH te u svojim objavama slavio ustaške vođe. Iako je Stepinac kasnije osudio progon Židova od strane NDH, jugoslavenske vlasti su ga nakon rata proglasile krivim za ratne zločine i kolaboraciju s neprijateljem, zbog čega je osuđen na 16 godina zatvora.

Također, činjenica je da je Stepinac u doba NDH bio vojni vikar i dijelio blagoslove ustaškoj vojsci. Za vojnog vikara Stepinac je u NDH potvrđen početkom siječnja 1942. godine, a nije nezanimljivo da je istu poziciju držao i prije proglašenja NDH, za vrijeme Kraljevine Jugoslavije.

Danas, o Stepincu se govori iz više kuteva, Vatikan osniva i povjerenstva, a povjesničari naveliko raspravljaju o njemu. Ipak, simbol je hrvatske desničarsko-klerikalne scene pa je nerijetko i uzor političarima i dužnosnicima, poput Gordana Grlića Radmana koji govori da bi “trebao biti uzor kako voljeti Hrvatsku i biti spreman za žrtvu”.

Sekularizmom se smatra odbacivanje Boga

Uz sve navedeno, eto, hrvatski obrazovni sustav smatra ga “protivnikom nacizma”. No nije Stepinac jedini sporan uz ova pitanja. Stoji tu i pitanje o sekularizmu, koje se smatra “odbacivanjem Boga”, iako je jasno da sekularizam ne predstavlja nikakvo odbacivanje Boga.

Prema Wikipediji, sekularizam predstavlja ideju da “vjera i država moraju biti odvojene jedna od druge i da vjera ne smije utjecati na politiku”. Prema Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, “sekularizacija označava smanjivanje moći, utjecaja i funkcija Crkve, koje su u suvremenim društvima gotovo u potpunosti preuzele svjetovne institucije”.

Dio javnosti je zasmetalo i pitanje koje se tiče eutanazije, koja je opisana kao zahvat kojim se uskraćivanjem liječenja ili davanjem smrtonosnih tvari osoba usmrćuje.

Teolog Milas: Pitanja su banalna, nejasno mi je kako je netko dopustio da ovo osvane na papiru

Teolog Dalibor Milas nam je rekao kako su pitanja banalna. Naime, pitali smo ga što misli o ovim pitanjima.

“Što se mog mišljenja tiče, po ovim pitanjima s državne mature vidimo zapravo na sto se sveo školski vjeronauk, odnosno na što smo ga sveli. Sama pitanja su previše banalna, pa čak i svjetonazorski, da ne kažem ideološki, formulirana da mi je nejasno kako je uopće moguće da je netko dopustio da ova pitanja osvanu na papiru”, rekao je Milas.

Nastavio je dalje o problematici vjeronauka.

“Kako bi konkretnije sudjelovala u izgradnji što boljeg, kvalitetnijeg i zdravijeg društva, Katolička crkva u Hrvatskoj ima na raspolaganju više legitimnih mogućnosti, od kojih je školski vjeronauk jedna od potencijalno najefikasnijih.

Ali, ako uzmemo u obzir dostupne ljudske i financijske resurse, dobro je postaviti si pitanje koliko je školski vjeronauk u hrvatskom kontekstu uopće bio od koristi ne samo RH nego i samoj Crkvi”, zaključio je Milas.

U prvom roku ispitu pristupilo 49 učenika

No što će nam uopće vjeronauk na državnoj maturi? Pri upisu u kakav fakultet on uopće doprinosi?

Pitali smo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja da nam objasni sistem prema kojem učenici biraju izborne predmete.

“Vjeronauk je izborni predmet, a Centar svake godine donosi popis ispita izbornog dijela državne mature do početka prijava ispita (prosinac) uz prethodnu suglasnost Upravnog vijeća. U školskoj godini 2022./2023. svaki pristupnik mogao je prijaviti najviše 6 ispita izbornog dijela u jednom roku.

Zahtjeve za rangiranje na upis studijskih programa formiraju visoka učilišta. Uvjet za rangiranje za upis studijskog programa može biti i specifičan izborni predmet državne mature, poput vjeronauka. Za dodatne informacije o studijskim programima nadležna je Agencija za znanost i visoko obrazovanje.

Na ljetnom (prvom) roku državne mature u školskoj godini 2022./2023. ispitu vjeronauka pristupilo je ukupno 49 pristupnika”, napisali su iz Nacionalnog centra.

Za koji faks uopće treba vjeronauk?

Pitali smo ih tko je zadužen za sastavljanja pitanja iz vjeronauka.

“Ispitna pitanja iz svih ispita pa tako i iz vjeronauka sastavlja stručna radna skupina koju čine stručnjaci iz toga područja, a izabiru se između kandidata koji se prijave na javni poziv koji objavljuje Centar za svaku školsku godinu”, napisali su, dodajući kako nije bilo prigovora na ispit iz vjeronauka.

Na web stranici Centra javno je objavljena Odluka o članovima stručne radne skupine za izradu ispita iz Vjeronauka u školskoj godini 2022./2023. Za ova pitanja bili su tako zaduženi Krešimir Binić iz Gimnazije Fran Galović Koprivnica, Ana Thea Filipović s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Hac iz Obrtničke škole Osijek i Zvonimir Londar iz Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole Varaždin.

Kako se navodi na stranicama Centra, ispitom iz vjeronauka se provjerava pristupnikovo poznavanje i razumijevanje čovjeka i svijeta u Božjemu naumu, poznavanje i razumijevanje Riječi Božje i vjere Crkve u životu kršćana, poznavanje i razumijevanje kršćanske ljubavi i morala na djelu, poznavanje i razumijevanje Crkve u svijetu.

Obratili smo se Agenciji za visoko obrazovanje. Pitali smo ih za koji studij je položena državna matura iz vjeronauka uvjet.

Odgovorili su nam “da vjeronauk vrednuju četiri visoka učilišta, ali ne samostalno, nego je potrebno položiti jedan od ispita u grupi (npr. jedan od sedam ponuđenih ispita)”.

Radi se o Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, Teološkom fakultetu ‘Matija Vlačić Ilirik’ s pravom javnosti te Visokom evanđeoskom teološkom učilištu u Osijeku.

(Index.hr / Vedran Salvia)

Facebook
E-mail