Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Krojenje i brojenje

Na sastanku svih deset opozicijskih klubova u Saboru zatraženo je osnivanje stručne radne skupine za izmjene Zakona o izbornim jedinicama u kojoj bi bio jednak broj članova iz vladajuće većine i iz opozicije. HDZ i njegovi koalicioni partneri s tog su skupa izostali

(Foto: Wikipedia) Ilustracija

Prijedlog izmjena Zakona o izbornim jedinicama i Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koji bi shodno odluci Ustavnog suda trebao dokinuti nesrazmjernost potrebnog broja glasova za jedan mandat i kreirati izborne jedinice koje bi slijedile prirodne ili administrativne granice županija doveo je do konfrontacije opozicije predvođene koalicijom Možemo! s jedne i HDZ-a s druge strane. To je pokazao i sastanak deset klubova saborskih zastupnika održan 18. aprila, na kojem su se složili s prijedlozima zaključaka u vezi procesa donošenja izbornih pravila, dok su HDZ i njegovi koalicioni partneri s tog skupa izostali.

Svi opozicijski klubovi zastupnika u Saboru od vladajuće većine službeno traže osnivanje stručne radne skupine za izmjene Zakona o izbornim jedinicama u kojoj bi najmanje trećinu stručnjaka imenovala opozicija, kao i jednaki broj članova radne skupine iz redova stranaka opozicije i stranaka vladajuće većine. Traži se i poštivanje oba kriterija Ustavnog suda – da svaki glas vrijedi jednako i da granice izbornih jedinica prate granice upravno-teritorijalnih jedinica, odnosno županija, te da radna skupina ne bude u svom radu ograničena isključivo potrebom izrade nacrta prijedloga Zakona o izbornim jedinicama, već da može, ako je potrebno, predlagati izmjene drugih dijelova izbornog zakonodavstva koje bi osigurale jednakost težine glasa birača i očuvanje stabilnosti granica izbornih jedinica. Opozicija se pritom poziva na odluku Ustavnog suda koji je oborio Zakon o izbornim jedinicama, dajući rok da se izmjene donesu do početka oktobra, kao i na preporuke Venecijanske komisije Vijeća Europe. U tom smislu, najavljeno je da će pet opozicijskih članova saborskog Odbora za Ustav podnijeti prijedlog za stavljanje tih zahtjeva na dnevni red skorašnje sjednice odbora.

Klubovi zastupnika vladajućih nisu se odazvali, što je, kao i premijerovu izjavu da “oni nisu tu da se odazivaju oporbi”, komentirala predsjednica Kluba zastupnika Možemo! Sandra Benčić.

– Premijer je time pokazao da ne poštuje ni Ustav RH ni parlamentarizam, koji predviđa i da klubovi zastupnika razgovaraju i stvaraju politički konsenzus. Kada to spojimo s njegovim nedavnim izjavama da mediji nemaju svoju glavu, nego im PR agencije određuju agendu, jer valjda on to tako radi, i s porukom “auf Wiedersehen” svima koji mu upute bilo kakvu kritiku, dolazimo do vrlo jasnog zaključka: premijeru ne trebaju ni građani, ni opozicija, ni parlament, ni Ustavni sud – on je sam sebi dovoljan. Tu poruku moramo shvatiti vrlo ozbiljno – kazala je Benčić i dodala da na sastanak nije bio pozvan Plenković nego Klub HDZ-a.

– Ovaj sastanak pokazuje i da se i različite političke opcije mogu sastati i otvoriti politički dijalog o izbornom sustavu koji predstavlja temelje svake demokracije – istaknula je.

A hrvatski izborni sustav, kako se pokazalo tokom godina, s demokracijom baš i nije na “per tu”. Izbornim zakonima utvrđeno je da se u Sabor, osim osmero zastupnika nacionalnih manjina i troje zastupnika dijaspore, bira 140 zastupnika iz deset teritorijalnih izbornih jedinica. Nasilje nad njihovim granicama u cilju ostvarivanja što više glasova za HDZ traje od 1999., kada su pod izgovorom da broj birača u svakoj treba biti jednak iscrtane granice deset izbornih jedinica koje su sjekle već ionako neprirodne granice županija, a dio stanovnika Zagreba koji je raščerečen na četiri izborne jedinice mogao je birati iste zastupnike kao i građani Novog Vinodolskog ili Gline. Pa i demograf Stjepan Šterc priznao je da je do tadašnje podjele na deset izbornih jedinica došlo jer su ankete pokazale da će vodeća stranka izgubiti izbore pa je trebalo nešto napraviti.

S obzirom na demografska kretanja koja su rezultirala nejednakim brojem glasova potrebnim za jedan od 14 mandata, Ustavni sud je već 2010. ukazao na problem i zatražio da se granice izmijene, a to je ponovio i 2015. Uzalud, jer su se u HDZ-u, koji je imao koristi od takvog stanja, pravili gluhi. Ipak, nisu se mogli oglušiti kad je u februaru ove godine, između ostalog i na osnovu rezultata popisa stanovništva i činjenice da za jedan saborski mandat treba za oko trećinu više glasova iz Dalmacije nego iz Slavonije, Ustavni sud aktualni zakon stavio izvan snage. Tada je dao rok da se do oktobra donesu izmjene koje bi omogućile da jedan glas vrijedi isto u svakoj od izbornih jedinica, koje bi trebale imati podjednak broj stanovnika, kao i da te izborne jedinice trebaju pratiti teritorijalni ustroj Hrvatske, bilo prirodne, bilo administrativne granice.

Mediji su doznali da je premijer Andrej Plenković odredio da na izmjenama radi radna grupa sastavljena samo od HDZ-ovaca, u kojoj su Ivan Malenica, Ivan Anušić, Karlo Ressler i Vladimir Šeks. Prema onome što je procurilo, oni se zalažu za nastavak rascjepkanosti županija i paze da slabije naseljena Slavonija ne izgubi broj predstavnika u Saboru. Barata se i idejom demografa Nenada Pokosa o deset izbornih jedinica s po 14 zastupnika, po kojoj bi Zagreb bio “samo” u tri izborne jedinice, a 5. (slavonska) izborna jedinica bila bi proširena na Bjelovarsko-bilogorsku županiju.

“Ministar Malenica kaže da su se stanovnici identificirali s ovim izbornim jedinicama. Ja se pitam kako se jedan stanovnik zagrebačkih Gajnica i Jaruna mogao identificirati s glasačima iz Novog Vinodolskog ili Bakra”, rekao je Pokos na TV N1, ističući da su vladajući protiv prijedloga Gonga o šest izbornih jedinica, ali da će i pored nepristajanja HDZ-a svakako doći do smanjivanja broja jer se aparat više neće moći financirati.

– Prema najavama iz HDZ-a, sustav iz 1999. i dalje ćemo imati, iako takvo rješenje nije u skladu s ustavnim kriterijima i onim što bi moderni izborni sustavi trebali biti – ističe Sandra Benčić i dodaje da opozicija najnovije namjere HDZ-a naziva “šeksressleringom”.

Podsjećajući da se broj birača u izbornim jedinicama kreće od 310.000 do 410.000, Možemo! se zalaže za model Gonga po kojem se u šest izbornih jedinica bira različit broj mandata: sjeverozapadna Hrvatska s tri županije, Grad Zagreb, Slavonija s četiri županije, središnja Hrvatska s pet, Dalmacija s četiri te Istra, Primorje i Lika s tri županije, a broj zastupnika bi se kretao od 18 do 24. Sada samo treća izborna jedinica zadovoljava teritorijalni kriterij i sadrži tri čitave županije, Krapinsku, Varaždinsku i Međimursku.

Ali izmjene granica izbornih jedinica tek su dio stvaranja kontura budućeg izbornog sustava. Možemo! se zalaže da se izborne jedinice zasnivaju na popisu stanovništva, a ne na popisima birača koji su u dobroj mjeri neažurni i po kojima birači u Hrvatskoj čine preko 90 posto stanovništva. Naravno, treba riješiti i utvrđivanje stvarnog prebivališta građana, razmotriti je li D’Hondtova metoda raspodjele glasova u zastupničke mandate optimalna, kao i treba li smanjiti dob stjecanja glasačkog prava na 16 godina, naglašava Benčić i podsjeća da je HDZ 1999. u radnu skupinu ipak uključio pravne stručnjake, što danas nije slučaj. A sat otkucava jer bi izmjene zakona trebale biti u saborskoj raspravi do 14. jula, iako bi mogle biti usvojene i početkom jesenskog zasjedanja.

SDP se također zalaže za podjelu Hrvatske na šest izbornih jedinica s granicama koje trebaju pratiti granice županija. U njima bi se birao različit broj zastupnika, zavisno o broju stanovnika – od 29 u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala vascelu Dalmaciju do 18 u izbornoj jedinici u kojoj su Istarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija. I oni se zalažu da osnova za broj zastupnika bude broj stanovnika, a ne birača, jer zastupnik predstavlja sve stanovnike, pa i maloljetne, a popis stanovništva je ujedno relevantniji od popisa birača. Predlažu i uvođenje drugog kandidata za preferencijalni izbor po listi i smanjenje praga za preferencijalni izbor s deset na pet posto.

SDP-ov Arsen Bauk izračunao je da bi se i minimalnim korekcijama izbornih jedinica moglo postići da razlika u broju glasova ne iznosi više od pet posto. Po njemu bi Solin prešao iz desete u devetu izbornu jedinicu, iz devete u sedmu Otočac, Senj, Brinje, Vrhovine i Plitvička jezera, iz pete u četvrtu išli bi Čaglin, Kaptol, Kutjevo i Velika (Požeško-slavonska županija). Osma i treća jedinica bile bi iste, a nešto veće korekcije bile bi potrebne samo u jedinicama koje obuhvaćaju Grad Zagreb. Broj stanovnika po jedinicama bio bi od 438.000 do 453.000, što čini dva posto razlike.

Svoj obol raspravi dala je i Primorsko-goranska županijska skupština koja je većinom od 24 glasa, uz 11 suzdržanih vijećnika HDZ-a, zaključila da bi pri izradi novog Zakona o izbornim jedinicama ta županija trebala biti cjelovita u jednoj izbornoj jedinici. Taj će zaključak biti dostavljen Ministarstvu pravosuđa i uprave i Vladi za potrebe izrade prijedloga novog zakona. A uskoro ćemo vidjeti hoće li to učiniti i Skupština Grada Zagreba, koja za 27. aprila ima zakazanu sjednicu.

(Novosti/Nenad Jovanović)

Facebook
E-mail