U povodu 81. obljetnice oslobađanja djece iz ustaškog logora, na mjesnom groblju ispred spomenika zatočenoj djeci, položeni su vijenci i upriličen komemorativni skup poklonika antifašizma Karlovačke i Zagrebačke županije te Grada Zagreba. U ratom zahvaćenoj Europi, bio je to jedini konclogor isključivo namijenjen djeci do 14 godina starosti.
Kada su poslije borbi na Kozari njemački fašisti i domaći izdajnici odveli u logore veliki broj žena i djece, podigli su u Jaski (Jastrebarsko) poseban logor za djecu. Mnogi od njih su u tom logoru stradali, umrli od bolesti, gladi ili su bili poubijani ne dočekavši oslobođenje. Međutim, kada je 4. kordunaška brigada dolazila na Žumberak da pomogne daljnji razvoj narodnog ustanka u tom kraju, 26. kolovoza 1942. godine oslobođeno je 727 djece iz tog zloglasnog ustaškog logora smrti. To je tijekom Narodnooslobodilačkog rata bila jedna od najvećih akcija oslobađanja djece iz fašističko-ustaških logora.
Tim povodom na mjesnom groblju u Jastrebarskom ispred spomenika zatočenoj djeci (autor Stevo Petanić – spomenik su 1955. otkrili narodni heroji Milka Kufrin i Rade Bulat), upriličen je komemorativni skup kojem su prisustvovali poklonici antifašizma s područja Karlovačke i Zagrebačke županije te Grada Zagreba.
„Kordunaši su i tada i uvijek bili hrabri, jer su umjesto oko Jaske, na Žumberak prošli baš kroz mjesto i oslobodili djecu“, kazao je RADE KOSANOVIĆ, predsjednik Saveza udruga antifašista i boraca Karlovačke županije. „Kordunaši su bili za zajedništvo i s drugima se zajedno borili protiv neprijatelja. „Zločini fašista se uopće ne spominju. Vlasti odlaze i polažu vijence kod ratnih zločinaca i navodnim žrtvama komunista kao prije par dana. A, ostale žrtve? Mladima moramo prenijeti gdje je bila istina i pravda. Moramo se u tome truditi, ali je to postalo vrlo teško, da ne kažem nemoguće. Za ovu vlast antifašizam ne postoji, džaba Ustav i ono što tamo piše kad je praksa sasvim suprotna“, rezignirano je zaključio Kosanović.
MARIN KORMAN, voditelj arhiva SABA RH i potpredsjednik UABA „Braća Ribar“ iz zagrebačkog Črnomerca, među inim je istaknuo: „Posljednjih trideset godina smo svjedoci povijesnog revizionizma čiji zagovornici lažima, poluistinama, prešućivanjem i izvrtanjem nastoje od fašista učiniti antifašiste, od zločinaca humanitarce, a od antifašista zločince. Tako je na red došao i ovaj dječji logor čijoj se negaciji, nažalost, priključio sam vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj. Ustaški režim je bio zločinački i marionetski, nastojao je istrijebiti Židove, Srbe, Rome kao i sve one koji bi se tome usprotivili. Jedini otpor vodila je KPJ, uz sudjelovanje Hrvata, Srba i svih drugih naroda, a pod vodstvom Tita“.
URŠA RAUKAR GAMULIN, saborska zastupnica Možemo!, naglasila je: „Moramo čuvati sjećanje na nevine žrtve ustaškog režima, tzv. endehazije, najveće sramote u hrvatskoj povijesti. Moramo čuvati povijesnu istinu i da se te žrtve nikada ne zaborave zato da se ne bi ponovile. Današnji antifašizam znači borbu za solidarno društvo, da svako dijete ima uvjete za život, borbu protiv siromaštva, borbu za jednakost, borbu za dostojne uvjete rada, borbu protiv nasilja nad ženama“.
O samoj akciji oslobađanja govorio je MILE KNEŽEVIĆ, partizanski veteran iz Sekcije 8. kordunaške udarne divizije pri SABA RH, podsjetivši da su borci 4. kordunaške udarne brigade pod vodstvom narodnog heroja NIKOLE VIDOVIĆA, iznenadili neprijatelja i oslobodili djecu iz logora. Sa sobom su poveli snažnije, dok su ostale morali ostaviti u Jaski i mnogi su dodijeljeni brojnim obiteljima na skrb. Neka djeca su otpremljena za Zagreb, a uz zalaganje humanitarke DIJANE BUDISAVLJEVIĆ mnoga od te nevine djece su ipak preživjela. Ustaške postrojbe napuštaju Jastrebarsko 6. svibnja 1945., a 7. svibnja u njega ulaze partizanske jedinice.
B. Mirosavljev
