Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Jasenovac – najveće stratište Roma u Evropi

Nakon genocida u NDH trebalo nam je skoro 80 godina da se demografski oporavimo, rekao je Veljko Kajtazi na komemoraciji u selu Uštica kod Jasenovca

(Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL) Skup je organizirao Savez Roma u RH

Na memorijalnom romskom groblju u selu Uštica kod Jasenovca 2. avgusta održana je 11. po redu komemoracija romskim žrtvama samudaripena (genocida) tokom Drugog svjetskog rata. Skup, kojem su prisustvovali predstavnici i izaslanici brojnih državnih institucija, Grada Zagreba, lokalnih samouprava, diplomatskog kora, antifašista i manjinskih i nevladinih organizacija, organizirao je Savez Roma u RH “Kali Sara” u suradnji sa saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem i vijećima romske nacionalne manjine.

– Na današnji dan prisjećamo se svih romskih žrtava genocida na teritoriju Evrope koji su počinili nacisti i njihovi kolaboracionisti, što je rezultiralo stradavanjem pola miliona Roma. Već deset godina ovdje se okupljamo kako bi zaboravljene romske žrtve komemorirali na dostojan način – rekao je Kajtazi i dodao da je na području NDH izvršen najveći genocid nad romskim stanovništvom u Drugom svjetskom ratu te da “ovo mjesto s 21 masovnom grobnicom predstavlja najveće stratište romskog naroda u Evropi na kojem je stradalo više Roma nego i u Aušvicu”.

Prema podacima Javne ustanove spomen područja Jasenovac, stradalo je 16.173 Roma, od kojih je 5608 djece, a 4870 žena. Nad Romima je proveden sustavni progon nakon 19. maja 1942. kad je donesena odluka o njihovom zatvaranju. Tokom juna i jula Romi su hapšeni i u stočnim vagonima dovoženi u Jasenovac, a da ne bi pružali otpor, govoreno im je da ih vode u Rumunjsku, istaknuo je Kajtazi.

– Romi su tretirani s posebnom brutalnošću. Nisu bilježeni pojedinačno nego po vagonima. Podijeljeni su u dvije grupe, jači muškarci za teške poslove kao što su izgradnja nasipa ili jama za grobnice, a žene, djeca i bolesni brzo su prevezeni u Gradinu i pogubljeni. Logora za Rome bio je na močvarnom zemljištu, površine 60 s 30 metara, a hrana se svodila na zdjelicu juhe dnevno, zbog čega nitko nije dugo izdržao. Štoviše, na ubojstvo Roma gledalo se kao na dobro djelo. Dio Roma otpremljen je u Njemačku na rad, a kako su tamo ipak bili bolji uvjeti, neki od njih su i preživjeli. Nakon genocida u NDH trebalo nam je skoro 80 godina da se demografski oporavimo od istrebljenja – podsjetio je Kajtazi.

Romi u Hrvatskoj su se prema prošlosti odredili uređenjem spomen-groblja, gradnjom Memorijalnog centra i izgradnjom zida boli za sve poznate žrtve. Ali sve to je nedovoljno ako ovaj prostor ne budemo koristili, dodao je Kajtazi i naglasio da su on i “Kali Sara” uz kontinuiran rad ostvarili sve što su ranije planirali.

– Organizirali smo ljetnu školu da se podigne nivo svijesti o stradanju Roma i da povežemo mlade Rome i ostale, drugih nacionalnosti kako strah i dezinformacije ne bi doveli do zla. To je značajno i što do danas Romi doživljavaju otvorenu diskriminaciju, suočeni su s brojnim šovinizmima i jedna su od najugroženijih manjinskih grupa. Mnogi žive u uvjetima nedostojnim čovjeka i u ekstremnom siromaštvu. Desetljeća i stoljeća diskriminacije Roma, otuđili su ih od većinskog stanovništva, ali i većinsko stanovništvo od Roma, što do danas uzrokuje mnoge probleme koje sustavno nastojimo premostiti – rekao je on.

Lani je “Kali Sara” pokrenula spomenutu edukativnu ljetnu školu suočavanja s prošlošću s ciljem upoznavanja mladih generacija sa stradanjima Roma od strane nacističkog režima. Polaznici škole pišu esej na temu samudaripena, a autor najboljeg dobiva nagradu. Lani ju je dobila Lea Oršuš, a ove godine David Oršuš. Među zvanicama na ovogodišnjoj komemoraciji, Vladu RH predstavljala je potpredsjednica Anja Šimpraga, dok je zastupnik Boris Milošević bio u saborskoj delegaciji.

(Novosti/Nenad Jovanović)

Facebook
E-mail

Kategorije

Najave