Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Hrvatska još gora nego lani

Fizički napadi, verbalne prijetnje, maltretiranja, uništavanje imovine, govor mržnje, ekstremističke poruke, povijesni revizionizam i ustaški simboli u javnom prostoru i prošle godine bili su dio svakodnevnice pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, stoji u izvještaju Kuće ljudskih prava

(Foto: Marko Prpić/PIXSELL) S predstavljanja izvještaja u Novinarskom domu u Zagrebu

Kuća ljudskih prava Zagreb objavila je godišnji izvještaj koji pokazuje da tijekom 2021. godine stanje i zaštita ljudskih prava u Hrvatskoj ne samo da nisu napredovali, već su u mnogim aspektima gori nego ranije.

Na području međunarodnih instrumenata, zakona i politika, tako je jedini napredak ratifikacija Međunarodne konvencije za zaštitu svih osoba od prisilnih nestanaka, dok se isto nije dogodilo u vezi (revidirane) Evropske socijalne povelje i dijela međunarodne konvencije o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije.

Nema napretka ni u donošenju javnih politika za ljudska prava i jačanja neovisnosti pravobraniteljstava, a već šestu godinu čeka se i na donošenje nacionalnog plana za razvoj civilnog društva.

Kada su u pitanju sloboda izražavanja i medijske slobode, u izvještaju se navodi da su domaći sudovi i dalje učestalo skloni presuđivati u korist političara koji tuže građane zbog uvrede, zanemarivati demokratski kontekst rasprava o temama od javnog interesa i time kršiti slobodu izražavanja građana.

S druge strane, govor mržnje i tijekom prošle godine bio je sveprisutan u javnom prostoru, dok se na polju medijskih sloboda kao najveći problemi ističu nedostatna politička neovisnost javnog servisa, nedovoljna transparentnost vlasništva medija, nepostojanje neovisnog vijeća za medije i učestale tužbe protiv novinara s velikim novčanim odštetama kojima je cilj cenzurirati, zastrašiti i ušutkati kritičare vlasti.

Kada je u pitanju pravosuđe, u izvještaju se kao jedini napredak navodi skraćivanje sudskih postupaka, no u 2021. godini i dalje se velika većina od 416 tužbi protiv Republike Hrvatske na Evropskom sudu za ljudska prava (ESLJP) odnosila upravo na trajanje i neučinkovitost pravosuđa. Novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa ocjenjuje se kao korak unazad u smislu transparentnog i poštenog djelovanja javnih dužnosnika, kao i sposobnosti Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa da obavlja svoje primarne funkcije. Nema napretka ni na području unaprjeđivanja sustava besplatne pravne pomoći.

Napretka nema ni u procesuiranju ratnih zločina, pri čemu brojna ročišta u postupcima za ratne zločine nisu niti zakazana ili se otežu. Kada su u pitanju tranzicijska pravda i suočavanje s prošlošću, najistaknutiji problemi lociraju se i u politikama sjećanja u službenim komemoracijama civilnih žrtava srpske nacionalnosti, dok se u izjavama visokih dužnosnika i dalje veličaju ratni zločinci, vraćaju im se odlikovanja i provodi muralizacija ratnih zločinaca u javnom prostoru.

Na području prava na adekvatan životni standard organizacija ističe neravnomjernu dostupnost socijalnih usluga, naročito ranjivih i marginaliziranih skupina, smanjenje broja korisnika zajamčene minimalne naknade, nepostojanje sveobuhvatne stambene politike, te izuzetno sporu i neefikasnu sanaciju potresima pogođenih područja u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji.

Pravo na zdravlje ugroženo je nedostupnošću i kontinuiranim smanjenjem broja liječnika i medicinskih sestara u bolničkom sustavu i ambulantama, a osobito su pogođeni ruralno i otočko stanovništvo, te žene i djeca.

Na pad kvalitete obrazovanja naročito je utjecala pandemija koronavirusa, stopa sudjelovanja u ranom odgoju i obrazovanju djece i dalje je među najnižima u EU, a nije napravljen napredak ni u razvoju i implementaciji građanskog odgoja i obrazovanja.

U 2021. godini uočen je značajan negativan utjecaj epidemije na prava žena, prije svega u smislu porasta rodno uvjetovanog nasilja, te u ostvarivanju prava na reproduktivno zdravlje. Zastupljenost žena u tijelima vlasti i dalje je izrazito mala, a Hrvatska je već šestu godinu i bez temeljnog strateškog dokumenta za ravnopravnost spolova.

Kada su u pitanju prava djece i mladih, u izvještaju se navodi da svako peto dijete u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva, zabilježeni su povećani problemi na području mentalnog zdravlja, porast obiteljskog, vršnjačkog i seksualnog nasilja, te nepostojanje krovne politike za mlade.

Osobe starije životne dobi, naročito žene, također su suočene s visokim razinama rizika od siromaštva, a uvjeti u domovima za starije i nemoćne su neadekvatni.

Uz uobičajene probleme na području zdravstva i dostupnosti infrastrukture, osobe s invaliditetom prošle su godine naročito bile pogođene protuepidemijskim mjerama odnosno nesrazmjernom izolacijom i zabranom kretanja, a napredak nije zabilježen ni na području prava beskućnika.

Kada su u pitanju prava LGBTIQ osoba, u protekloj godini zabilježen je porast zločina iz mržnje, govora mržnje i nasilja, te diskriminacije na polju rada i zapošljavanja.

Prava izbjeglica jedno su od najugroženijih prava uopće u cijeloj EU, pa tako i u Hrvatskoj, a inicijativa Protecting Rights at Borders u protekloj godini zabilježila je 8812 slučajeva nezakonitog protjerivanja iz Hrvatske. U prošloj godini objavljen je izvještaj Odbora za sprječavanje mučenja i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja Vijeća Evrope, u kojemu izbjeglice i migranti svjedoče o mučenju i nehumanom postupanju hrvatske policije, te se upozorava da ne postoji sustav unutarnje kontrole i nadzora nad radom policije. U studenom je ESLJP donio presudu u slučaju pogibije afganistanske djevojčice Madine Hussiny kojom je potvrdio povredu prava na život, povredu zabrane mučenja i nečovječnog postupanja, zabranu kolektivnog protjerivanja, pravo na sigurnost i slobodu i pravo na pojedinačni zahtjev.

Na koncu, ni na području prava zaštite nacionalnih manjina nema napretka. Nema ga u provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a nacionalne manjine, naročito romska, i dalje su meta govora mržnje i stereotipnog medijskog izvještavanja. Sveprisutni su diskriminacija Roma u zapošljavanju i pristupu uslugama, te neadekvatni životni uvjeti i rasprostranjeno siromaštvo.

U 2021. godini mnogi Srbi povratnici i dalje su živjeli u nerazvijenim i izoliranim krajevima, u lošim životnim uvjetima i bez mogućnosti ostvarivanja svojih imovinskih prava. Fizički napadi, verbalne prijetnje, maltretiranja, uništavanje imovine, govor mržnje, ekstremističke poruke, povijesni revizionizam i ustaški simboli u javnom prostoru i tijekom prošle godine bili su dio svakodnevnice pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.

(Novosti/T. Erceg)

Facebook
E-mail

Kategorije

Najave