Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Hrvatska izgubila gotovo 400.000 stanovnika

(Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

Ono što se nagađalo, pokazalo se točnim: Hrvatska je u zadnjih deset godina izgubila 396.360 stanovnika, što je 9,25 posto manje u odnosu na 2011. godinu tako da Hrvatska danas ima 3.888.529 stanovnika.

Najveći pad zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje je došlo do pada sa 179.521 na 144.438, što znači da je ukupno 35.083 građanki i građana manje, odnosno 19,5 posto. Slijedi Sisačko-moslavačka županija s padom od 18,5 posto sa 172.439 na 140.549 (minus od 31.890 stanovnika) i Brodsko-posavska županija s padom od 17,5 posto sa 158.575 na 130.782 (minus 27.793).

Gledano po regijama, samo Slavonija i Baranja su u pet županija izgubile 136.217 ljudi.

Najbolje rezultate, a i oni su u minusu, ima Grad Zagreb gdje je došlo do pada od 2,5 posto sa 790.017 na 769.944 (20.073 manje), slijede Zagrebačka i Dubrovačko-neretvanska županija.

Kao osnovni razlog navodi se pad prirodnog prirasta (razlika broja živorođenih manje umrlih) od 2011. do studenoga 2021. godine od 164.641 građana manje te migracijski saldo (razlika broja doseljenih manje iseljenih) od 2011. do 2021. od minus 111.922

Broj kućanstava smanjen je za 5,3 posto sa 1,51 milijuna na 1,44 milijuna, najviše u Sisačko-moslavačkoj županiji (14,7 posto), Vukovarsko-srijemska županija (11,8 posto) i Ličko-senjska županija (11,2 posto), dok je broj stanova povećan sa 2,25 milijuna na 2,35 milijuna, odnosno za 103.534 stanova ili 4,61 posto, najviše u Dubrovačko-neretvanskoj (12,5 posto), Šibensko-kninskoj (11,8 posto) i Istarskoj županiji (11,6 posto).

Ostali podaci, kazala je Lidija Brković, glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku, uključujući nacionalnu pripadnost, dobnu strukturu, te podatke po gradovima, objavljivat će se sukcesivno idućih mjeseci.

Popis je započeo 13. rujna i završio 14. studenoga prošle godine i prvi put je dijelom proveden i putem digitalnog samopopisivanja, što je iskoristilo 40 posto popisanih. Na popisu je bilo angažirano 9,5 tisuća ljudi, od kojih su preko 7 tisuća bili popisivači.

(Novosti/ G. Borković)

Facebook
E-mail

Kategorije

Najave