Multiperspektivnost se pokazala najvećim problemom našeg zabranjenog udžbenika. Na nju u Hrvatskoj nismo navikli jer se povijest uči kao dogma i istina s velikim ‘I’, a ne kao predmet koji se može različito tumačiti, kazao je povjesničar Miljenko Hajdarović u emisiji Vide TV Kontrapovijest s Hrvojem Klasićem.
Izazov je učenike naučiti da napišu korektan tvit od 140 znakova o kralju Tomislavu, rekao je povjesničar Miljenko Hajdarović u emisiji Vide TV Kontrapovijest s Hrvojem Klasićem, koju možete gledati na ovoj poveznici.
Hajdarović, povjesničar, urednik i učitelj, suatuor je jedinoga zabranjenog udžbenika povijesti u neovisnoj Hrvatskoj: s Vedranom Ristićem i Nikicom Torbicom napisao je udžbenik za četvrti razred gimnazije “Zašto je povijest važna 4” koji je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs zabranio u prosincu 2023. nakon prigovora s desnice koje je objavio portal narod.hr.
“Najvećim problemom pokazala se multiperspektivnost tog udžbenika. Na nju u Hrvatskoj nismo navikli jer se povijest uči kao dogma i kao istina s velikim ‘I’, a ne kao predmet koja se može tumačiti s različitih strana i uz različite izvore”, komentirao je Hajdarović u razgovoru s Klasićem.
On smatra da se nastava povijesti može prilagoditi suvremenim komunikacijskim tehnologijama. “Mladi konzumiraju brze medije: TikTok, Snapchat, AI platforme… Ako je Twitter dopuštao 140 znakova, umjetnost je povijesni događaj svesti na tako mali broj znakova. Ali da bi to mogao, moraš taj događaj poznavati, i to je izazov: što sve moraš znati da bi o kralju Tomislavu mogao napisati korektan tvit? Mogli bismo mlade naučiti da odgovorno koriste tehnologiju i kritički pristupe ideologiji”, ustvrdio je Hajdarović.
Nastava povijesti, međutim, sporo se i nedovoljno mijenja. S jedne strane, djeci u razredu “koncentracija ozbiljno pada već nakon 15, 20 minuta i sve ju je teže vratiti”. “Školski sat od 45 minuta više nije adekvatan. Trebao bi trajati najduže 30 minuta”, tvrdi Hajdarović.
S druge strane, kurikulum “još od 19. stoljeća slijedi isti obrazac: kronološki pregled, nacionalna i svjetska povijest”. Nastava povijesti “u 19. stoljeću legitimirala je Franju Josipa, a sada drugog Franju”. Informacija je sve više, a u posljednjoj reformi iz 2019. nastava povijesti podijeljena je na “domene ljudske djelatnosti”, što i djeci i nastavnicima zagorčava život, pa “djeca povijest ne vole, a nastavnici se bune”.
“Djeca vole slušati povijesne priče, ali nastava povijesti zbog postavki kurikuluma prerasta u predmet koji ne vole i koji ne služi ničemu. U namjeri da ih naučimo kako da budu Hrvati zapostavljamo sve drugo: nižemo redoslijed činjenica, vladara i povijesnih događaja, a ne vrijednosti koje bi nastava povijesti trebala razvijati”, kazao je Hajdarović, koji za doktorat upravo istražuje kako se nastavom povijesti “udaljiti od usko nacionalne povijesti i učenja da smo različiti od drugih i kako se približiti podučavanju zajedničkim, europskim i humanističkim vrijednostima”.
(Vida Novosti)
Poveznica na članak: https://www.portalnovosti.com/hajdarovic-djecu-ucimo-da-budu-hrvati-i-zapostavljamo-sve-drugo/
