1. Uvod: Paradoks novih generacija
U povijesti društvenih kretanja, bunt mladih tradicionalno se povezivao s progresivnim, lijevim i liberalnim idealima. Međutim, suvremena Hrvatska svjedoči dubokom paradoksu. Dok su starije generacije simbol pobune i otpora vidjele u liku Che Guevare, značajan dio današnje mladeži okreće se konzervativnim i revizionističkim ikonama. Analitičar Damir Pilić u svom nedavnom osvrtu razotkriva zabrinjavajući trend: povijesna zabluda u kojoj se ustaški pokret percipira kao “pozitivan” postaje mainstream, potaknuta akterima koji sežu od rubnih pjevača do saborskih zastupnika. U odgovoru na ovaj fenomen, Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA) usvojio je Deklaraciju o suprotstavljanju povijesnom revizionizmu, jasno poručujući da slobodna država ne smije biti neutralna prema simbolima koji napadaju njezine same temelje.
2. TikTok ustaštvo: Nova verzija Che Guevare?
Profesor Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta u Zagrebu iznio je tezu koja precizno dijagnosticira trenutno stanje duha kod mladih. Prema njegovim riječima, radikalizacija više nije samo marginalni fenomen, već trend koji se ubrzano širi digitalnim kanalima, transformirajući simbole mračne prošlosti u modni dodatak suvremenog bunta.
“Fašizacija je trend, to je TikTok. Mladi danas žive u vremenu kada je biti ustaša isto što i biti Che Guevara. Njima je umjesto Woodstocka danas predbračna čistoća.”
Ovaj fenomen sugerira da je pripadnost ustaškom diskursu postala svojevrsni oblik digitalne kontrakulture. Društvene mreže, poput TikToka, olakšavaju površnu konzumaciju povijesnih simbola, pretvarajući ideološki mrak NDH u privlačan, “buntovni” identitet za generaciju koja povijesni kontekst doživljava isključivo kroz estetski filtar ekrana.
3. Od Woodstocka do predbračne čistoće
Dok su prijašnji naraštaji sanjali o slobodama koje simbolizira Woodstock, istraživanja pokazuju drastičan zaokret prema konzervativizmu. Ključno je istaknuti da ovaj proces nije od jučer; studija IDIZ-a i zaklade Friedrich Ebert iz 2012. godine prva je zabilježila alarmantan nalaz o djeci koja su svjetonazorski konzervativnija od svojih roditelja. Istraživanje iz 2024., “Mladi u vremenu neizvjesnosti”, potvrđuje da se ta “duboka društvena regresija” dodatno intenzivirala, posebice kod mladića.
Ključni pokazatelji ovog konzervativnog zaokreta uključuju:
* Predbračna čistoća: Visok postotak mladića ističe djevičanstvo partnerice kao bitan uvjet za stabilnu vezu.
* Rigidni stavovi o pobačaju: Mladi pokazuju veći otpor prema pravu na prekid trudnoće nego opća populacija.
* Naglašena religioznost: Porast religioznosti koji često prati porast netolerancije prema manjinskim skupinama.
Za današnju mladež, Woodstock nije simbol slobode, već “Sodoma i Gomora”, dok se rješenje za društvene krize traži u tradiciji i vjerskom konzervativizmu.
4. Alarmantan pad povjerenja u demokraciju
Možda najopasniji podatak iz istraživanja 2024. godine jest nagli pad podrške demokratskim vrijednostima. U samo šest godina, povjerenje mladih u demokraciju kao najbolji oblik vladavine palo je sa 64% (2018.) na svega 47%. Prvi put u povijesti istraživanja, manje od polovine mladih vjeruje u demokratski sustav.
Ovaj nalaz ima izravne reperkusije na pedagošku borbu protiv povijesnog revizionizma. Ako većina mladih više ne cijeni demokraciju, standardni argument da je NDH bila neprihvatljiva jer je bila totalitarna i nedemokratska gubi svoju oštricu. Za generaciju koja sumnja u funkcionalnost demokracije, autoritarna priroda ustaške države više ne djeluje kao odbojan faktor, već se može percipirati kao poželjna “čvrsta ruka”.
5. “Incognito” ekstremizam: Krv i tlo bez etikete
Ono što sociologe najviše brine jest jaz između političke samopercepcije i stvarnih uvjerenja. Iako se tek 6% mladih u Hrvatskoj izjašnjava kao “ekstremna desnica”, njihovi stavovi otkrivaju tihu normalizaciju radikalnih ideja. Ovdje ne govorimo o otvorenom ekstremizmu, već o “banalnosti radikalizacije” gdje mladi drže ekstremističke stavove, a da ih sami tako ne klasificiraju:
* 26% mladih smatra da je “pravi Hrvat” isključivo osoba hrvatske krvi.
* 21% mladih vjeruje da bi bilo idealno da u Hrvatskoj žive samo “pravi Hrvati”.
Ovakav “incognito” ekstremizam sugerira da su koncepti etničke čistoće postali toliko integrirani u svakodnevni diskurs da ih mlađi naraštaji više ne prepoznaju kao opasne ili radikalne. Oni ne misle da su ekstremisti; oni misle da su samo “domoljubi”.
6. Opasna analogija: Che Guevara vs. Jure Francetić
Revizionistički duh teži brisanju povijesnih razlika, pretvarajući krvnike u heroje pod izgovorom apstraktne “hrabrosti”. Pilić navodi primjer obrazovanog pojedinca koji povlači analogiju između Che Guevare i Jure Francetića jer su “obojica bili borci”. Međutim, ta analogija puca pod težinom povijesnih činjenica i “Crne legije”:
* Ideološki ponor: Dok se Che Guevara borio protiv imperijalizma (uz svu kontroverznost svojih metoda), Francetić je predvodio postrojbu u službi režima koji je ozakonio rasne zakone i provodio sustavno istrebljenje Srba, Židova i Roma.
* Okolnosti smrti: Razlika je sadržana i u samom kraju. Chea je u Boliviji pogubila vojska u suradnji s CIA-om kako bi ugušila revoluciju. Francetića su kod Slunja vilama i motikama zatukli lokalni seljaci, hrvatski građani srpske nacionalnosti, reagirajući na krvavi trag koji je njegova Crna legija ostavljala iza sebe.
7. Zaključak: Kamo vodi ovaj trend?
Stavovi mladih uvijek su najpouzdaniji indikator modernosti jednog društva. Ako trend konzervativizma, etničke isključivosti i nepovjerenja u demokraciju nastavi rasti, Hrvatska se suočava s trajnom društvenom regresijom. Činjenica da mladi često i ne znaju što je fašizam, niti ih je za to previše briga, ostavlja golem prostor za daljnju normalizaciju zločinačkih ideologija.
Postavlja se ključno pitanje: kakva je budućnost hrvatske države ako njezini najmlađi građani u demokraciji više ne vide vrijednost, a u povijesnim krvnicima traže uzore? Odgovornost države da, prema zahtjevima SABA-ine Deklaracije, prestane biti “neutralna” i počne aktivno braniti svoje demokratske temelje kroz obrazovanje i pravni poredak, nikada nije bila hitnija. U suprotnom, tišina i pasivnost institucija postat će izravno suučesništvo u nestanku demokratske Hrvatske kakvu poznajemo.
(VEDRA – Veterani Domovinskog rata i antifašisti)
Poveznica na članak: https://www.facebook.com/100066664313902/posts/1276117534620378/?rdid=731DUIAWx76qjgd0#
