Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Generacije mladih upropaštene sentimentom prema NDH

Na godišnjicu napada sila Osovine na Kraljevinu Jugoslaviju, kao uvod u proglašenje kvislinške tvorevine NDH, Documenta je još jednom upozorila na pogubne posljedice revizionizma i omalovažavanja baštine NOB-a u današnjoj Hrvatskoj

(Foto: Nenad Jovanović)

Na godišnjicu napada sila Osovine na tadašnju Kraljevinu Jugoslaviju, kao uvod u proglašenje kvislinške tvorevine Nezavisne države Hrvatske (NDH), predstavnice Documente – Centra za suočavanje s prošlošću upozorile su 6. aprila na revizionistički odnos prema NDH i nedostatak kvalitetne zaštite kulturne baštine antifašizma.

Na Trgu žrtava fašizma, koji je bio početna točka spomen šetnje Zagrebom, voditeljica Documente Vesna Teršelič i jedna od autorica vodiča “Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju“ Tena Banjeglav, podsjetile su na nedostatak političke volje za zabranom javne upotrebe ustaških simbola.

– U suprotstavljanju revizionizmu bitne su inicijative koje su prošlih godina javno predstavili antifašisti, spomen institucije, nasljednici žrtava holokausta i drugih genocida, te aktivisti za ljudska prava, naročito u godini kad Hrvatska predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (HRA). Neki od prijedloga su naišli na interes i razumijevanje nadležnih vladinih institucija i javnosti, dok za druge, poput zabrane javne upotrebe ustaških simbola, do sada nije bilo dostatne političke volje – rekla je Teršelič.

Tvrdi da smo zbog iskrivljavanja činjenica i prekrajanja povijesti već propustili educirati generacije koje su se školovale i odrastale u neovisnoj Hrvatskoj, zbog čega je kod njih moguće uočiti porast povijesnog revizionizma.

– Po istraživanjima mladi u Hrvatskoj slabo poznaju povijest, osobito Drugi svjetski rat, skloni su vojnoj diktaturi, a razdoblje NDH doživljavaju kao treći najvažniji događaj u hrvatskoj povijesti.

U našim školama postoji revizionizam u povijesti 20. stoljeća, previše je mitologije, a nastava je više orijentirana na ”štrebanje” i faktografiju, nego na razumijevanje povijesnih zbivanja, uzroka i posljedica, naglasila je Teršelič.

Zabrinjava i podatak istraživanja, u sklopu projekta “Govor mržnje u Hrvatskoj” iz 2017./2018., po kojem bi 45 posto građana zabranilo ustaški pozdrav ”Za dom spremni”, ali čak 44 posto to ne bi učinilo. Za razliku od toga, simbole i ikonografiju povezanu s NOB-om kao što je crvena zvijezda, zabranilo bi čak 61 posto građana.

Podsjetila je na dugotrajnu javnu raspravu o zabrani ustaških simbola pokrenutu na inicijativu Ognjena Krausa, predsjednika Koordinacije židovskih općina RH.

– Vidjet ćemo hoće li prijedlog izmjena prekršajnog zakona biti usvojen, a tek će se u primjeni pokazati hoće li sankcije obeshrabriti sve koji sad ispisuju ustaške grafite i u javnosti koriste ustaški pozdrav, rekla je Teršelič.

Podsjetila je da su Svjetski židovski kongres, Documenta i brojni drugi znanstvenici, zainteresirani pojedinci i institucije, zatražili od gradova i općina preimenovanje imena ulica nazvanih po pripadnicima ustaškog pokreta i rukovodiocima NDH, ali je to do sada učinio samo Slavonski Brod, a tek nekoliko gradova najavilo izmjene.

Uz veća izdvajanja za Javnu ustanovu Spomen park Jasenovac, u cilju proširenja muzeja i pripreme novog postava, predložila je i putujuće izložbe koje bi se mogle ponuditi općinama i gradovima iz kojih su bili nekadašnji zatočenici, izdvajanje sredstva za dodatna istraživanja sudbina stradalih i dodatna istraživanja koja bi se bavila važnim ali slabije istraženim temama, kako bi se tema stradanja u jasenovačkom i drugim ustaškim logorima približila svim generacijama, kazala je.

Ocijenila je važnim što je Ministarstvo znanosti i obrazovanja izdvojilo sredstva za posjete Jasenovcu namijenjena zainteresiranim školama, tako da je 2019. godine bilo 17 školskih grupa iz Hrvatske koje su posjetile JUSP, a lani 36 grupa.

Teršelič poziva i na zaštitu nekadašnjeg logora Stara Gradiška, pogotovo Kule u kojoj su od bile smještene Srpkinje i Židovke sa svojom djecom.

U sklopu logora nalazio se i dio namijenjen samo za djecu čije su majke poslane na prisilni rad u tadašnju nacističku Njemačku. Očekuje se da će u toku predsjedanja Hrvatske IHRA-om u suradnji sa Slovenijom biti dovršena obnova Spomen groblja u Kamporu na Rabu gdje je bio talijanski koncentracijski logor kroz koji je po procjenama prošlo oko 13.000 do 14.000 ljudi.

Isto tako, očekuje se i konačna obnova jugoslavenskog Bloka 17 u nekadašnjem logoru smrti Aušvic-Birkenau i postavljanje izložbe o stradanju Židova, Roma i antifašista u tom logoru.

Documenta je počela sa savjetovanjima o zaštiti antifašističke baštine sa predstavnicima antifašističkih organizacija, muzeja, gradova i škola, do sada u Pazinu i Opatiji, a predstoje u Rijeci i Puli.

U spomen šetnji Zagrebom Banjeglav je učesnike, prije svega diplomate Slovenije, Njemačke, Austrije i Švicarske, kao i novinare, upoznala s ratnim historijatom zgrada oko Trga žrtava fašizma – nekadašnjih zatvora Gestapa, sjedišta Ustaške nadzorne službe i ustaškog zatvora, zgrade pošte u Jurišićevoj gdje je 1941. godine izvršena uspješna diverzija, nekadašnjeg Hotela Milinov na Trgu bana Jelačića, čijeg su vlasnika i cijelu familiju pobile ustaše, i mjesto zagrebačke sinagoge srušene 1941. godine.

Na Glavnom kolodvoru su okupljeni odali počast kod spomenika žrtvama Holokausta i ustaškog režima, sjetivši se i brojnih željezničara koji su pomagali partizanima.

Documenta će od iduće godine održavati šetnje, počevši od godišnjice oslobođenja Zagreba 8. maja, uključivši tu i šetnju 26. maja kao spomen na akciju stadion, mjesto gdje su 1941. godine ustaše doživjele poraz u pokušaju da razdvoje Srbe i Židove od njihovih vršnjaka.

(Novosti/Nenad Jovanović)

Facebook
E-mail