Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Crkva u Hrvata: Katolička ili se inzistira da je ona Stepinčeva?

Ne propuštajući priliku osuđivati tuđe grijehe iz prošlosti Crkva u Hrvata i dalje propušta priliku suočiti se s kontroverzama, ali i konkretnim grijesima iz vlastite prošlosti

(Foto: privatna arhiva)

Nije nepoznanica niti tajna da je vrh Katoličke crkve, uključujući i samog papu Pia XII, pokazivao začuđujuću pasivnost u osudi i kritici nacističkih i fašističkih režima u Europi uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Kao i da su isti pokazivali začuđujuću aktivnost kada je trebalo pomoći fašističkim i nacističkim političarima i vojnim zapovjednicima da pobjegnu iz Europe nakon rata. Isto bi se moglo reći i za vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj, uključujući i zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. Uz jednu važnu razliku u odnosu na ostatak Europe. Brojni katolički svećenici Hrvati nisu bili pasivni prema ustaškom režimu nego su vrlo aktivno surađivali s njim, a neki su se i ponosno nazivali ustašama. Naravno, treba biti iskren i reći da su brojni katolički svećenici izbjegavali suradnju s ustašama, a da je njih (barem) pedesetak aktivno surađivalo s partizanskim antifašističkim pokretom.

Desetljećima nakon Drugog svjetskog rata vrh Katoličke crkve na čelu s papom Franjom jasan je i glasan u osudi bilo kakve relativizacije fašističkog i nacističkog nasljeđa. Između ostalog upravo su papinskom odlukom arhivski dokumenti iz pontifikata Pia XII postali dostupni javnosti, kao što je isti papa proglasio svecem jednog svećenika iz Nizozemske koji je prije i za vrijeme njemačke okupacije te zemlje javno osuđivao nacizam. Ne osuđuju se samo nacistički i fašistički zločini u prošlosti nego se upozorava i na pojave koje danas izazivaju previše asocijacija na događaje iz 1920-ih i 1930-ih. Tako je upravo papa Franjo upozorio da ga političari koji danas potiču na mržnju prema Židovima, Romima i homoseksualcima previše podsjećaju na Adolfa Hitlera. Prije nekoliko dana njemački kardinal Reinhard Marx izjavio da su vrijednosti AfD-a, njemačke nacionalističke stranke poznate po revizionističkom odnosu prema nacističkoj prošlosti, “nespojive s vrijednostima Katoličke crkve”. Njegovo mišljenje dijele i ostali članovi Njemačke biskupske konferencije izrazivši između ostalog i zabrinutost nedavnim izbornim rezultatima AfD-a. Slično misle i austrijski katolički svećenici. Borili su se protiv nacizma nakon Anschlussa 1938., a protiv povijesnog revizionizma se bore i danas. Tako je biskupija u Koruškoj prije nekoliko godina zabranila održavanje Svete mise na polju kod Bleiburga uz obrazloženje da se radi o manifestaciji “koja se politički instrumentalizira i dio je političko-nacionalnog rituala koji služi selektivnom doživljavanju i tumačenju povijesti”, te šteti ugledu Crkve zbog “nedostatka distance prema fašističkim idejama”.

Vrijednosti Katoličke crkve

Dakle, papa, kardinali i biskupi iz Njemačke, Austrije i ostalih zemalja s katoličkom većinom nemaju nedoumica o prošlosti i sadašnjosti. Što nažalost nije slučaj s Katoličkom crkvom u Hrvatskoj. Za razliku od katoličkih svećenika u Austriji kojima je smetalo pjevanje ustaških pjesama, isticanje ustaških simbola i veličanje ustaških ideja kod Bleiburga hrvatski svećenici u tome nisu vidjeli ništa sporno. A kamoli štetno ili nespojivo s vrijednostima Katoličke crkve. Ne vide to niti kada u crkvenim prostorijama organiziraju promocije knjiga, projekcije dokumentarnih filmova i tribine na kojima sudjeluju povijesni revizionisti. Ne da im ne smeta nego su vrlo blagonakloni ugostiti one koji relativiziraju ustaške zločine, negiraju zločinački karakter NDH i manipuliraju brojem žrtava ustaškog režima. Osim toga, ne pokazuju nikakvu namjeru javno osuditi one svećenike koji su prije osamdeset godina po crkvama slavili Adolfa Hitlera, pisali pjesme u čast Ante Pavelića, podržavali pokatoličavanje srpskog stanovništva i podjelu židovske imovine, ali i obnašali političke dužnosti u državnom aparatu NDH. Niti s druge strane pokazuju namjeru kao svijetli primjer isticati one svećenike koji su tijekom Drugog svjetskog rata odlučili pokazati hrabrost i ljudskost te se pridružiti antifašističkom partizanskom pokretu. Kad sam već spomenuo usporedbe s nekim drugim sredinama, dok je u Njemačkoj teško zamisliti održavanje mise zadušnice za Adolfa Hitlera u Hrvatskoj je to već trideset godina redovna pojava kada je u pitanju Ante Pavelić.

Ne propuštajući priliku osuđivati tuđe grijehe iz prošlosti Crkva u Hrvata i dalje propušta priliku suočiti se s kontroverzama, ali i konkretnim grijesima iz vlastite prošlosti. Da je za nju suočavanje s prošlošću više politička nego moralna, pa i teološka tema pokazuje između ostalog i inzistiranje na terminu Stepinčeva crkva. I ne, Stepinac nije bio ratni zločinac, ali neki njegovi postupci i (ne)činjenja iz perioda Drugog svjetskog rata, ponajprije miroljubiva koegzistencija s režimom koji je kopirao nacističke i fašističke prakse, otvaraju brojna pitanja. Na koja ljudi iz crkve još uvijek odgovaraju više kao antikomunisti nego kao kršćani.

(24sata.hr/Hrvoje Klasić)

Facebook
E-mail