Bliski istok pojam je koji se desetljećima spominje, bilo u smislu kolijevke civilizacije, vađenja nafte ili kriznih žarišta i ratnih sukoba, kakav je aktualni u Pojasu Gaze.
Pri tome puno ljudi ne zna objasniti što točno znači Bliski istok i zašto se tako zove.
Bliski istok je golemo zemljopisno područje smješteno na tromeđi jugozapadne Azije, sjeverne Afrike i istočne Europe, ali i regija u kojoj koegzistiraju različite kulture i religije. To područje od velike je povijesne važnosti jer su ovdje nastale neke od najstarijih civilizacija na svijetu, poput mezopotamske, perzijske i grčke. Na Bliskom istoku pojavile su se tri velike monoteističke religije: kršćanstvo, judaizam i islam, piše National Geographic.
Bliski istok je i točka geopolitičkog interesa zbog svog položaja i izlaza na različita mora, pa je na neki način on granica između Zapada i Istoka; ali i zbog rudnih i energetskih bogatstava koja su vrlo vrijedna za suvremeni svijet: nafte, prirodnog plina, zlata itd.
Na teritoriju Bliskog istoka nalaze se sljedeće zemlje: Sirija, Irak, Libanon, Iran, Palestina, Izrael, Jordan, Kuvajt, Bahrein, Saudijska Arabija, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman, Jemen, Egipat, Sudan, Libija, Cipar i Turska.
KOBNE INTERVENCIJE ZAPADNIH SILA
Pojam Bliski istok skovao je američki povjesničar Alfred Mahan, koji ga je upotrijebio za razgraničenje područja koje obuhvaća Perzijski zaljev, Iran, Afganistan i Pakistan. Nakon Drugog svjetskog rata njegovo se značenje promijenilo i uključivalo je regije bivšeg Osmanskog Carstva, zajedno s Perzijskim zaljevom i Iranom.
Pojam potječe iz kolonijalističke povijesti. Godine 1920., nakon Prvog svjetskog rata, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo odlučile su podijeliti teritorij koji je do tada držalo Osmansko Carstvo, uvjerene da će europske sile poboljšati kvalitetu života stanovništva ovog teritorija.
Tajnim sporazumom Sykes-Picot tijekom Prvog svjetskog rata dogovoreno je da će Francuska dominirati teritorijem Libanona i Sirije, dok će Ujedinjeno Kraljevstvo okupirati današnji Jordan, Irak i Palestinu. Ovu odluku – koja ne samo da je stvorila podjele u cijeloj regiji – nego je dovela i do mogućnosti iskorištavanja resursa na Bliskom istoku, nadgledala je Liga naroda – prethodnica UN-a.
Mnoge odluke koje su te zapadne sile donijele nakon 1920. temelj su sukoba u tim zemljama: arapsko-izraelski rat, rat u Perzijskom zaljevu ili, u novije vrijeme, rat u Iraku.
No, unatoč svemu navedenom, ugovorima su uspostavljene granice koje su opstale do danas, a većinu zemalja karakterizira represija pod autokratskim vođama koji su kao glavni cilj postavili nacionalni integritet svojih država, piše National Geographic.
Nažalost, prema prvoj četvrtini 21. stoljeća i aktulanim događanjima, čini se da će i novo stoljeće na Bliskom istoku biti jedanko nemirno kao i dvadeseto.
slobodnadalmacija.hr
