Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

BIO JE NAJVEĆI NA SVIJETU – Povijesni dan prije 43 godine: U promet pušten veličanstven most koji je Krk povezao s obalom

Foto: Arhiva Večernji list

„Ostvaren je vjekovni san otočana – spojiti se s kopnom. Dakle, otok Krk danas postaje poluotok!“ napisao je reporter, V. Mužina, ispod fotografije veličanstvenog objekta, koja je, tog dana, kada su preko mosta krenuli prvi automobili, objavljena na naslovnici Večernjaka

U subotu, 19. srpnja 1980. godine, točno u 13 sati, četiri posljednja trajekta, Klimno, Novalja, Cresanka i Voz, koja su desetljećima plovila za otok Krk, otplovila su na neke druge pruge. Nakon gradnje, koja je započela 1976., u promet je pušten veličanstven most, koji je otok Krk povezao s obalom, kod Kraljevice. Taj se, u ono vrijeme najveći, betonski most na svijetu, službeno zvao Titov most, a onda je, nakon osamostaljenja Hrvatske, preimenovan u Krčki most.

Gradnja mosta, koji je bio ponos bivše države, započela je 1976. godine. Nakon što je 21. lipnja, te godine, dobivena građevinska dozvola, već 23. srpnja krenuli su radovi. Iako je završetak gradnje bio predviđen za 31. prosinca 1978., rok je probijen te je most otvoren godinu i pol dana kasnije.

„Ostvaren je vjekovni san otočana – spojiti se s kopnom. Dakle, otok Krk danas postaje poluotok!“ napisao je reporter, V. Mužina, ispod fotografije veličanstvenog objekta, koja je, tog dana, kada su preko mosta krenuli prvi automobili, objavljena na naslovnici Večernjaka. Nakon svečanog presijecanja vrpce, uz zvuk starih, otočkih sopila i gromoglasan pljesak tisuća ruku, kolona automobila i tisuće ljudi, odmah su krenuli mostom prema kopnu, dok su se, iz drugo pravca, iz svih krajeva Primorja,  rijeke ljudi počele slijevati na otok Krk.

Bio je to povijesni dan za Kvarner, a osim tadašnjih četrnaest tisuća stanovnika, tog najvećeg, jadranskog otoka, otvorenje mosta slavili su i svi stanovnici Primorja, kao i brojni turisti, jer nije bila mala stvar da se do Krka, od tog dana, s kopna moglo pješice.

Dovršetkom gradnje mosta, čija je dužina 1430 metara, visina 67 metara, a širina 7,5 metara, graditelji, tvrtke ‘Mostogradnja’, Beograd i ‘Hidroelektra’, Zagreb, te upravitelj gradilišta, ing. Stanko Šram, napravili su sjajan posao, u svjetskim razmjerima. Jedan od najimpresivnijih objekata naše prometne infrastrukture, sastoji se od dva armirano-betonska luka. Veliki luk mosta, raspona 390 metara, bio je tada najveći na svijetu, nadmašivši, za 85 metara, do tada najduži most u Sydneyju. Raspon manjeg luka je 244 metra, a oba luka vode do otočića Sveti Marko, koji ima ulogu središnje spojne toče. Glavni projektant i nosioc patenta takvog konzolnog načina gradnje lukova, bio je ing. Ilija Stojadinović, a ukupna vrijednost ulaganja u most kopno – Krk bila je nešto više od 336 milijuna tadašnjih dinara.

Iako ga jaki udari bure ponekada zatvore za promet, Krčkim mostom, dnevno, u prosjeku, prođe oko tisuću vozila, a za udarnih dana, za vrijeme turističke sezone taj se broj penje i do 35 000 vozila dnevno.

(Vecernji.hr / Sanja Sara Rapaić)

Facebook
E-mail