Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Američko istraživanje: Hrvatska i srpska Wikipedija pod kontrolom klike kriptoustaša i wannabe četnika

Gotovo čitavo desetljeće hrvatskom verzijom Wikipedije – najposjećenije internetske stranice na svijetu, upravljala je klika ultradesnih nacionalista koji su uređivali tekstove promovirajući rubne političke ideje te povezivali sa slučajevima povijesnog revizionizma bliskog ustaškom režimu – fašističkom pokretu kojim je za vrijeme Drugog svjetskog rata upravljala marionetska država pod nazivom Nezavisna Država Hrvatska, zaključak je to najnovije studije skupine američkih istraživača koji se bave analizom dezinformacija u javnom prostoru.

(Foto: Wikipedia)

U samom uvodu studije navodi se kako bi Wikipedia, najveća svjetska baza informacija, trebala predstavljati obranu od lažnih i neprovjerenih informacija, no s druge strane upravo ta informacijska baza meta je manipulacije podacima koji se objavljuju na njezinim stranicama.

Svako od ukupno tristo izdanja Wikipedije, koliko ih ima u svijetu, samostalno je u uređivanju i upravljanju – postavljaju vlastita pravila i politike. Upravo zato postavilo se pitanje kako to da su određene stranice podložnije dezinformacijama, pa čak i manipulaciji informacijama, a neke druge ne.

Na to su pokušali odgovoriti istraživači američkog Centra za informiranu javnost (Center for an informed Public) u svom istraživanju temeljenom na komparativnoj analizi hrvatske i srpske Wikipedije.

Lažni računi, blokada neistomišljenika….

Unatoč činjenici da se dvije inačice Wikipedije oslanjaju na zajednički softver, a nalaze se u zajedničkom sociolingvističkom okružju, verzije dviju zemalja razlikuju se upravo po tome koliko su uspješno odgovorile na prijetnje povezane s dezinformacijama.

“Hrvatskom verzijom Wikipedije upravljala je klika koja je preuzela potpunu kontrolu nad upravljanjem enciklopedijom, zabranila i blokirala one koji se s njima nisu slagali i upravljala mrežom lažnih računa kako bi se stvorio dojam podrške javnosti njihovoj politici”, ističe se u studiji.

“Nasreću, izgleda da je hrvatska Wikipedija ipak bila izuzetak. Iako je utvrđeno da i srpsko izdanje sadrži nacionalističku pristranost i povijesni revizionizam, čini se da je samo hrvatska Wikipedija podlegla zarobljavanju kad je u pitanju upravljanje sadržajem”, navodi se.

Situacija na hrvatskoj Wikipediji uglavnom  je korigirana, ali se još uvijek vrlo malo zna o tome zašto je baš ona podlegla takvoj vrsti dezinformiranja i manipulacije informacijama, za razliku od izdanja na sličnim jezicima, stoji dalje u studiji.

Istraživanje američkog Centra za informiranu javnost baziralo se na analizi intervjua s petnaestero sudionika u projektu Wikipedije iz Hrvatske, Srbije te drugih zemalja, a u žarištu proučavanja bile su tri komponente: percipirana vrijednost kao meta, birokratska otvorenost i institucionalna formalizacija.

Tako je utvrđeno da su obje verzije Wikipedije – hrvatska i srpska, bile vrlo atraktivne mete za ultradesne nacionaliste zbog velike čitateljske baze koju imaju, kao i njihova promoviranja nacionalnog identiteta, koji uživa snažan utjecaj u dijelu javnosti.

No, pretpostavlja se da je u Hrvatskoj je nedostajalo birokratske otvorenosti i pravila koja ograničavaju ponašanje administratora, što je tim malim skupinama pružilo priliku da preuzmu potpunu kontrolu nad projektom. Također, u hrvatskom slučaju neformalni odnosi nadjačali su formalna pravila i procedure kad je u pitanju upravljanje sadržajem.

Twitter napustio dobrovoljni kodeks EU-a o borbi protiv dezinformacija

Skupina istraživača istaknula je i kako njihova analiza može poslužiti kao primjer za daljnje proučavanje izazova s kojima se suočavaju online platforme kao što su primjerice Facebook i X (nekadašnji Twitter). Kako bi se lakše suprotstavljalo dezinformacijama, potrebno je imati na umu da se radi o platformama koje su vrlo podložne manipuliranju informacijama.

Sredinom prošle godine Europska komisija objavila je da se društvena mreža Twitter povukla iz dobrovoljnog kodeksa Europske unije o suzbijanju dezinformacija na internetu.

Povjerenik Komisije za unutarnje tržište Thierry Breton tom prilikom je izjavio i da Twitter napušta dobrovoljni Kodeks dobre prakse o suzbijanju dezinformacija.

“No, obveze ostaju. Možete bježati, no ne možete se sakriti”, napisao je Breton na svom Twitteru.

Kodeks uključuje obvezu praćenja političkog oglašavanja, prestanak financiranja autora dezinformacija i suradnju s organizacijama za provjeru točnosti (fact-checking).

Iz Europske komisije istaknuli su i da će borba protiv dezinformacija biti pravna obaveza prema takozvanom Aktu o digitalnim uslugama.

(nacional.hr/Tina Dispora)

Facebook
E-mail