Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Vratiti ime Trgu maršala Tita

Hrvatska slavi Dan antifašističke borbe kao državni praznik, ima ZAVNOH u Izvorišnim osnovama, ali maknut je svaki spomen na ime čovjeka koji je najzaslužniji i za antifašističku borbu i za antifašističke temelje hrvatske države. Zato upućujemo poziv Gradskoj skupštini Zagreba u današnjem sastavu da vrati ime Trg maršala Tita trgu koji je to ime nosio

(Foto: Wikipedia) Odluka o preimenovanju trga u centru Zagreba donesena je prije 8 godina/Ilustracija

Dan antifašističke borbe spomen je na davni događaj od prije 84 godine kad je grupa sisačkih komunista, neposredno potaknuta napadom nacističke Njemačke na Sovjetski Savez, organizirala u šumi Brezovica prvi partizanski odred u Hrvatskoj.

Danas bi za većinu građana to trebao biti dalek historijski događaj, datum koji bi iz srednjoškolskih udžbenika pamtili kao presudan i za ishod Drugog svjetskog rata i za nastanak Republike Hrvatske. Tek za hrvatske političare, možda, prilika da taj događaj s ponosom istaknu kao jedan od početaka najmasovnije oružane borbe protiv nacizma i fašizma unutar od nacizma i fašizma podjarmljene Europe.

Početak ratnog antifašizma koji je zbog organizacije i masovnosti NOB-a prerastao pojam pokreta otpora i pretvorio se, na području okupirane Jugoslavije, u pravi i jedini rat protiv nacizma i fašizma u okupiranoj Europi.

S etičkog stanovišta važno je da se taj ratni antifašizam, borba u obrani golih života protiv okrutne i zločinačke tiranije, posebno njegova noseća parola o bratstvu i jedinstvu, u dobroj mjeri poklapao s vrijednosnim antifašizmom, borbom i zalaganjem za slobodu, za jednakost i ravnopravno zajedništvo među ljudima, za mir i prijateljsku suradnju među državama. To su ideali kojima su pošteni i pravdoljubivi ljudi težili odvajkada, koji zvuče tako samorazumljivo, a tako se teško ostvaruju.

Međutim, to što bi trebala biti daleka povijest vraća se danas, ne samo u Hrvatskoj, kao ostrašćeni revizionizam povijesti. Ne zato što su otkrivene nove činjenice, nego zato da bi se lažima i izmišljotinama relativizirala zloćudnost kvislinških profašističkih režima, čiji stavovi nisu daleko od stavova današnje ekstremne desnice. U slučaju Hrvatske to je ustaštvo, pokret koji je u svojim načelima, u svojim zakonima i u svojoj praksi, pa čak i u svojim pozdravima, bio kopija nacizma.

Ono što posebno zabrinjava je da velik broj političara koji značajno odlučuju o sudbini ove zemlje i koji se svi zaklinju u demokraciju i standarde ljudskih prava ne vidi ili se pravi da ne vidi kuda trend relativizacije zloćudnosti ustaštva vodi.

Da je i u Hrvatskoj i u Europi na djelu prihvaćanje ekstremne desnice, što vodi legalizaciji govora mržnje i širenju etničke netrpeljivosti kao legitimne političke opcije. Ta politička opcija redovno počinje stigmatizacijom manjine, ali je u suštini neprijatelj slobode, ravnopravnosti i pravednog društva.

I u tom smislu težnje za slobodnim i pravednim društvom ravnopravnih građana, koje predstavljaju temelj vrijednosnog antifašizma, nikad nisu bile definitivno ispunjene. Pred našim očima svijet ubrzano postaje sve sličniji poslovičnoj balkanskoj krčmi u kojoj se svjetla gase, a mržnje pale. Zalaganje za mir, slobodu, pravednost i suosjećanje tim je važnije. Baš zato što to u ovom času mnogima izgleda beznadno. Kao što je, uostalom, izgledalo prije 84 godine, na dan koji danas obilježavamo.

I na kraju mislim da na ovom mjestu i na ovaj dan i ove godine treba reći sljedeće: Republika Hrvatska slavi Dan antifašističke borbe kao državni praznik, ima ZAVNOH u Izvorišnim osnovama Ustava, ali maknut je svaki spomen na ime čovjeka koji je najzaslužniji i za antifašističku borbu i za antifašističke temelje hrvatske države i za proglašenje Republike Hrvatske prvi put u hrvatskoj povijesti.

To ne govori ništa o Titu, on će ostati najznačajnija povijesna ličnost Hrvatske i ovog dijela Europe, ali govori puno o onima u Gradskoj skupštini Grada Zagreba koji su tu odluku donijeli prije osam godina, na sramotu Zagreba i Hrvatske.

Zato upućujemo ovom prilikom, na ovaj dan i s ovog mjesta, poziv Gradskoj skupštini u današnjem sastavu da vrati ime Trg maršala Tita trgu koji je to ime i nosio.

(Zoran Pusić/Novosti)

Poveznica na članak: https://www.portalnovosti.com/vratiti-ime-trgu-marsala-tita/

Facebook
E-mail