Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Zveckanje Teslom

Lik Nikole Tesle na hrvatskim kovanicama eurocenta nosi važnu simboličku poruku, ali da bi ta poruka bila potpuna svjetskog velikana ne bi se smjelo gurati u uske nacionalne i nacionalističke okvire, slažu se povjesničari i drugi znanstvenici koji za Novosti govore o Teslinoj ostavštini

Sprvim danima nove 2023. i ulaskom Hrvatske u eurozonu puštene su u platni promet eurokovanice s nacionalnim simbolima. U društvu kovanice od dva eura, na kojoj se nalazi motiv geografske karte Hrvatske, i jednog eura, na kojem je životinja kuna, čak tri kovanice – od pedeset, dvadeset i deset centa – nose lik Nikole Tesle, dok je na kovanici od pet eurocenta glagoljica.

“To su sve motivi koji predstavljaju našu državnost, našu povijest, našu novčarsku tradiciju, našu prepoznatljivost i kulturu. Mislim da su izabrani jako korisni i prepoznatljivi simboli Hrvatske. Nama je to važno i u vidu nekakvog pozicioniranja”, rekao je premijer Andrej Plenković pri početku proizvodnje hrvatskih eurokovanica. Sve simbole izabrali su stručnjaci dok je lik Nikole Tesle jedini uvršten drugačijim putem – na temelju internetske ankete, pri čemu je iz konkurencije izbacio Dubrovnik.

Stavljanje lika Tesle, kao svjetskog znanstvenika i Srbina iz Hrvatske, na službenu novčanu valutu nije moglo proći bez popratnih reakcija. I dok su se neki u Hrvatskoj pitali zašto i Teslu nisu odabrali stručnjaci, podsjećajući na degradiranje njegovog lika početkom devedesetih i kasniju reafirmaciju, iz susjedne Srbije stizale su sasvim drugačije reakcije, među kojima i ona tamošnje Narodne banke koja smatra da je Hrvatska s Teslom “prisvojila kulturno i naučno nasljeđe srpskog naroda s obzirom na to da je neosporno da se slavni naučnik tokom svog života izjašnjavao kao Srbin po porijeklu i rodu”, najavivši da će se zbog toga žaliti Bruxellesu.

Tesla je ipak, sasvim slučajno, na svoju 80. godišnjicu smrti 7. januara konačno postao jedan od službenih simbola Hrvatske gdje je i rođen 1856. godine. No ostale su stare boljke ovdašnjih prostora – potreba za definiranjem tko je čiji, prebacivanje krivnje, odbacivanje i prihvaćanje svjetskih velikana iz našeg podneblja ovisno o političkim vjetrovima, borbe oko pripadnosti nacionalnom korpusu, kao i konkretno pitanje čiji je Tesla i čiji on ne smije biti.

Povjesničar Stefan Gužvica s Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu ističe da je pozitivno da se Tesla slavi kao ličnost, ali da tu postoji i dvoličnost – prihvaćanje Tesle, ali ne i drugih znamenitih Srba iz Hrvatske.

– Priča o Tesli je u suštini i priča o Srbima iz Hrvatske čiji se subjektivitet često negira i svodi na politička potkusurivanja u dnevnopolitičkim debatama, kako od vlasti u Zagrebu, tako i od one u Beogradu. Tesla je dobra prizma kroz koju se to može posmatrati. Bitno bi bilo da se kovanica s Teslinim likom ne pojavi u vakuumu, nego tako da hrvatska strana prihvati tragediju koja se desila srpskom stanovništvu devedesetih godina i da shvati Srbe u Hrvatskoj kao ravnopravne hrvatske građane, a ne kao nacionalnu manjinu koja je u svakom trenutku potencijalna peta kolona koja radi na subverziji svega što je tobože hrvatsko – govori Gužvica poručujući da bi bilo dobro da s likom Tesle Hrvatska usvoji i inkluzivnu ideju hrvatskog identiteta koji ne isključuje Srbe, nego podrazumijeva sliku pluralistične političke zajednice koja se s ponosom odnosi prema hrvatskim građanima srpske nacionalnosti.

– Tesla je postao predmet nadmetanja između Hrvatske i Srbije, što je bizarno zato što Tesli nacionalni identitet nije bio bitan, a njegovo poimanje nacionalnog identiteta ne uklapa se u današnje narative o naciji. U retkim trenucima kad se politički oglašavao, Tesla je podržavao ideju srpsko-hrvatskog jedinstva. Za vreme ustaških pokolja u NDH održavao je veze sa krugovima koji su verovali u Jugoslaviju, u jedinstvo Srba i Hrvata, koji su se zalagali za podršku partizanskom pokretu. Pričanje o Teslinom nacionalnom identitetu banalizuje lik i delo Nikole Tesle. Na ovim prostorima najviše je održavao vezu sa Seljačko-demokratskom koalicijom i to pre svega preko svog sestrića Save Kosanovića, člana Samostalne demokratske stranke, što je bila više porodična nego politička veza. Tadašnje poimanje nacionalnog identiteta nije bilo isključivo na način na koji je danas ili kao što je to bilo u vreme kolaboracije ustaša i četnika, kad se odjednom te etničke linije povlače mnogo jasnije – objašnjava Gužvica napominjući da su tobožnje Tesline izjave o nacionalnom identitetu koje se danas navode uglavnom falsifikati.

– Svedočimo navali raznih Teslinih tajnih dnevnika, ali u svim tim pojavama očigledno je da se radi o prizemnom učitavanju za kratkotrajne političke interese gde je lako provaliti tko stoji iza tog dnevnika, odnosno da njegov autor nije bio sam Tesla. Verujem da bi se, kada bi Tesla sada vaskrsnuo, najverovatnije šokirao svim tim pričama i svim svojim navodnim tajnim dnevnicima. On je bio svetski čovek koji je radio za dobrobit čovečanstva. Jedna od bitnih stvari čovečanstva je da prevaziđe nacionalizam koji deli ljude – govori povjesničar ističući da današnji režimi na prostoru bivše Jugoslavije, nakon što su ratom i privatizacijom potpuno ekonomski i socijalno urušili sve novoosnovane države, ne nude ništa osim narcisoidnog, konstantnog vraćanja na prošlost.

– Nažalost i Tesla im služi za te svrhe, za večita potkusurivanja kako bi nas ubedili u svoju superiornost u vreme kad današnje države propadaju i kad su isključivo kroz Jugoslaviju bile sposobne da postignu nešto ozbiljnije, da stvore jedan emancipatorski projekat, relativni mir i relativni prosperitet kakav je nezapamćen na ovim prostorima – zaključuje Gužvica.

Povjesničar Filip Škiljan s Instituta za migracije podsjeća na čuveni Teslin citat iz 1936. o srpskom porijeklu i hrvatskoj domovini iz telegrama upućenog Vladku Mačeku.

– Taj telegram završava sa “živjeli Jugoslaveni”, ali se taj dio vrlo rijetko spominje što, vjerujem, nije slučajno. Maček je Tesli pisao o hrvatskoj domovini i srpskom rodu na što mu je Tesla odgovorio istom frazom i dodao na kraju “živjeli Jugoslaveni”. Tesla spominje Hrvate i Srbe i njihovo jedinstvo što je današnjim nacionalistima problematično, pa pokušavaju da racionaliziraju ostavljajući samo hrvatsku domovinu i srpsko porijeklo, bez šire priče o jugoslavenstvu. Također, iz pisma 1942. vidi se kako piše Mačeku da je najstariji Srbin, Jugoslaven i Amerikanac naše krvi, dakle sve to spominje. Tu se vidi njegova fluidnost nacionalnog identiteta. Iz svoje američke perspektive možda nije direktno osjetio te srpsko-hrvatske odnose koji su se počeli kvariti u Kraljevini Jugoslaviji, ali bio je projugoslavenski orijentiran i čvrsto uvjeren u jugoslavensku naciju. Bilo je to vrijeme kad su se naši narodi na ovim prostorima međusobno povezivali. Vrijeme narodnog preporoda, Strossmayerovih ideja jugoslavenstva koje su bile jako prisutne i žive – objašnjava Škiljan ističući da je Tesla univerzalan, da pripada svima.

– Tesla je znak da smo dio svijeta jer on je jedno od rijetkih lica koja su prepoznatljiva svugdje. Smatram da je izbor Tesle bolji jer je njegovo lice upečatljivo, jedinstveno. Dubrovnik jeste naša najznačajnija turistička razglednica, ali ipak takvih gradova ima širom Mediterana – dodaje Škiljan.

Fizičar Milorad Mišo Milun napominje da i u Hrvatskoj i u Srbiji trebamo njegovati Teslino ime zbog toga što je tu rođen.

Tesla je postao predmet nadmetanja između Hrvatske i Srbije što je bizarno zato što Tesli nacionalni identitet nije bio bitan, a njegovo poimanje nacionalnog identiteta ne uklapa se u današnje narative o naciji, kaže Stefan Gužvica

– To je zadatak za obje strane, kada strane već postoje i kada se ne mogu odmaknuti od uskogrudnog pogleda na svijet i život. Veličina Teslina genija ni za crticu ne povećava genijalnost nijednog Srbina ni Hrvata. Naprotiv, ostavlja svima nama obavezu da otvaramo šanse onoj djeci koja u sebi nose klice te genijalnosti. A to se ne postiže bubnjanjem u nacionalističke bubnjeve i zatvaranjem u uske nacionalne okvire. Tesla nije ni hrvatski, ni srpski, ni američki. On pripada cijelom svijetu. Dobra je stvar što je Tesla glasovima građana dobio prioritet da se nađe na kovanici. To pokazuje da hrvatsko društvo nije sasvim zatrovano nacionalističkim narativom, onim u kojem su svi Srbi odgovorni za zločine koje su počinile srpske vojne i paravojne jedinice u periodu od ’91. do ’95. na području Hrvatske – kaže Milun dodajući da je rušenja spomenika i promjene naziva ulica i trgova devedesetih godina sprovodila politička i vojna vrhuška u pokušaju reinterpretacije rezultata Drugog svjetskog rata, ali da oni nikako ne moraju biti i dominantan pravac kretanja hrvatskog društva.

S fizičarom Milunom slaže se i redovni profesor sociologije sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Dragan Bagić.

– Na hrvatskim kovanicama eura nalazi se samo jedan lik osobe, i to Nikole Tesle. Pohvalno je da je Hrvatska prihvatila Teslu kao svoj simbol, ne samo zbog vlastite međunarodne reputacije, nego i zbog mnogo važnije snažne simboličke poruke na domaćem terenu, za našu javnost, za razvoj hrvatsko-srpskih odnosa jer je Tesla simbol Srba u Hrvatskoj. Kao jedan simboličan moment Teslin lik znači i vidljivost Srba u Hrvatskoj koja bi trebala nositi konotaciju prihvaćanja statusa punog građanstva – smatra Bagić dodajući da je izbor Teslinog lika na kovanici eura samo nastavak njegove revitalizacije u hrvatskom društvu nakon vrlo značajnog koraka postavljanja njegovog spomenika u centru Gospića za vrijeme mandata relativno radikalnog gradonačelnika. Bagić navodi i da je izbor Teslinog lika glasovima samih građana značajniji nego što bi to bio eventualni izbor Hrvatske narodne banke.

– Teslu su izabrali hrvatski građani, a ne uski krug političkih elita čijoj bi se pozadini izbora mogle imputirati razne špekulacije, politički dogovori, trgovine… Ovako je izbor legitimniji i jači. Međutim, ekskluzivno prisvajanje Tesle, bilo od strane Srbije ili od strane Hrvatske, teško je branjiva pozicija. Tesla je svjetski i bilo koji pokušaj svojatanja je besmislen. Ako treba definirati čiji Tesla ne smije biti, on ne smije pripadati onima koji stvari postavljaju isključivo iz nacionalne ili nacionalističke perspektive jer termini isključivosti ne odgovaraju Teslinoj biografiji, njegovim stavovima i djelima – kaže Bagić kojeg zanima kako će Tesla s kovanice zaživjeti među ljudima.

– Tesla će svakodnevno biti prisutan u rukama svih građana što eventualno može podsjećati na sve dosadašnje konotacije i interpretacije Tesle o kojima se često govorilo u dnevnopolitičke svrhe. Zanimljiva će biti simbolička interpretacija, kako će se neka značenja u svakodnevnom korištenju te kovanice kreirati i oblikovati s vremenom, kako će se ljudi saživjeti s tim kovanicama, da li će neka kovanica dobiti svoj kolokvijalni naziv – zaključuje Bagić.

(Novosti/Paulina Arbutina)

Facebook
E-mail