Vijenci i cvijeće na spomen groblju u povodu tragičnih zbivanja iza zidina Kaznionice – 961 pokopana žrtva fašističkog terora. To su bili ljudi drugačijih političkih uvjerenja ili vjeroispovijesti nasuprot politici NDH – rečeno je na komemorativnom skupu
„U zadnjoj travanjskoj noći 1945., bježeći pred partizanskim snagama, ustaše iz logora Lepoglava ubijaju preostale logoraše. Želeći sakriti tragove četverogodišnjeg zločina, uništavaju dokumentaciju, tijela ubijenih bacaju u logorski bunar ili pokapaju i bježe. Po oslobođenju Lepoglave pronađeni su deseci unakaženih tijela, među njima bila su i djeca. Godine 1981. podignut je na bivšem logoraškom groblju spomenik autora STEVANA LUKETIĆA. Tu smo se i ovog puta okupili i odali počast nevinim žrtvama lepoglavskog logora Spomenik na Spomen groblju je već poduže vrijeme oštećen od zuba vremena te propada – antifašisti su jasno izrazili nezadovoljstvo da se takvo mjesto sjećanja ne održava od strane države i grada i uputili apel za obnovu. Do logorskog bunara se više ne može doći ni uz maksimalne mjere opreza, a logorski zid se počeo urušavati. Stanje u Lepoglavi više nije zabrinjavajuće, već i opasno“, istaknuo je MILIVOJ DRETAR, predsjednik ZUABA Varaždinske županije na komemorativnom skupu. Nazočne su pozdravili JASENKA FRIŠČIĆ, predsjednica UABA Ivanec-Lepoglava i MARIJAN ŠKVARIĆ, gradonačelnik Lepoglave.
Lepoglava je naselje u dolini Bednje u Hrvatskom zagorju. Oko 1.400. godine osnovan je pavlinski samostan. Tu je od 1.503. do 1.644. djelovala prva javna gimnazija u Hrvatskoj, a od druge polovice XVII. stoljeća visoka škola kojoj je car Leopold I. dodijelio status akademije. Pavlinski je red ukinut 1.786. godine, a samostan je 1.854. pretvoren u kaznionicu. Pored stare kaznionice, nekadašnjeg pavlinskog samostana, u Lepoglavi je 1914. godine podignuta nova zgrada kaznionice. Od 1921. u toj kaznionici je izdržavalo robiju nekoliko stotina komunista, među njima i JOSIP BROZ, MOŠA PIJADE, RODOLJUB ČOLAKOVIĆ, ĐURO PUCAR, OGNJEN PRICA…
Među mnogobrojnim akcijama koje su vodili komunisti protiv nepodnošljivog zatvoreničkog režima posebno je poznata ona iz 1935. godine, koja je poprimila karakter pobune i dovela do teških represalija od strane režima i prebacivanja političkih zatvorenika u Sremsku Mitrovicu. Za vrijeme Banovine Hrvatske u Lepoglavi je bio koncentracijski logor, pa je oko 50 zatvorenih komunista predano ustašama.
Na godišnjicu pada Bastille (14. srpnja 1780. godine), ozloglašene nekadašnje tvrđave u pariškom predgrađu koji simbolizira datum novog razdoblja povijesti, te se smatra početkom Francuske revolucije – 14. srpnja 1943. godine partizani su oslobodili iz kaznionice u Lepoglavi osuđenike i zatočene pripadnike Narodnooslobodilačkog pokreta. Nakon što su partizani oslobodili zatočenike, kaznionica u Lepoglavi postaje logor, a njezin prvi zapovjednik LJUBO MILOŠ, zavodi teror. Pojedine likvidacije provođene su noćnim upadima u ćelije. Početkom travnja 1945. godine strahujući da bi logor mogao biti oslobođen, zapovjednik MAKS LUBURIĆ, naložio je hitnu likvidaciju lepoglavskog kazamata. Konačna likvidacija (nakon što su na slobodu pušteni kriminalci i zatočenici-ustaše), otpočela je sredinom travnja 1945. godine. Prvi transport od 900 logoraša upućen je 11. travnja, a drugi sa 500 zatvorenika za dva dana – pravac Jasenovac. Iz jednog vagona tijekom transporta uspjelo je pobjeći i tako se spasiti 28 nesretnika. Većina logoraša po dolasku u Jasenovac odmah je pobijena. U lepoglavskoj kaznionici ostalo je sedamdesetak zatočenika kako bi održavali logor. Nekoliko njih uspjelo je ugledati slobodu – bijegom preko zida.
B. Mirosavljev
