U dokumentu nazvanom “Deset točaka o Jasenovcu” SNV od Vlade traži oštrije i dosljedno sankcioniranje ustaškog pozdrava i povijesnog revizionizma, izgradnju novog aneksa u Spomen području, obnovu i obilježavanje stratišta, financiranje istraživanja i dolazak više školskih grupa
Kad bi državna vlast – Hrvatski sabor i Vlada – prihvatila prijedlog Srpskog narodnog vijeća sažet u neformalnom dokumentu “Deset točaka o Jasenovcu” i pretočila ga u akcijski plan, odnosno operativni program s jasno naznačenim rokovima, izvorima financiranja i izvršiteljima, Hrvatska bi ozbiljno zakoračila u izgradnju tolerantnijeg društva lišenog rehabilitacije ustaštva i povijesnog revizionizma koji već tri desetljeća, uz poneki izlet na površinu, ne dopuštaju izlazak iz desničarskog mraka. Prema riječima predsjednika SNV-a Milorada Pupovca, prvi korak u tom smjeru već je napravljen na sastanku s premijerom Andrejom Plenkovićem 15. travnja.
Kako je Pupovac kazao, premda je održan u zadnji trenutak pred komemoraciju u Jasenovcu, taj je sastanak bio “jedan od najboljih i najkonkretnijih do sada”. Da nije, upozorio je Pupovac, razdvojenih kolona na mjestu obilježavanja koncentracijskog logora bilo bi još više, aludirajući na činjenicu da predstavnici židovske zajednice i Antifašističke lige ipak nisu željeli ići s Vladom na službenu komemoraciju u Jasenovac. Da je sastanak uistinu prošao dobro moglo se čuti i od Plenkovića u Jasenovcu, koji je najavio skore promjene u odnosu prema komemoriranju žrtava i prema NDH, posebno apostrofirajući grešku što je Vlada, odnosno Ministarstvo hrvatskih branitelja uopće poslalo izaslanika na obilježavanje godišnjice formiranja IX. bojne HOS-a “Rafael vitez Boban” u Splitu, kada je umirovljeni brigadir Matko Raos kazao da današnje Hrvatske ne bi bilo bez 10. travnja 1941., dana kada je proglašena Nezavisna Država Hrvatska. “Nisam siguran da ubuduće na takve događaje trebamo nekoga slati. Treba dati podršku žrtvama, pa tako i onima iz HOS-a, ali ovakvi događaji više sliče na provokaciju nego na komemoraciju. Trebamo paziti što činimo”, kazao je premijer.
Od deset točaka iz SNV-ovog dokumenta, njih osam odnosi se na kompleks logora Jasenovac, postav u Javnoj ustanovi, način njegove medijske prezentacije, financiranje gradnje aneksa, nova istraživanja i jačanje obrazovne funkcije. U devetoj točki upozorava se na nedosljedno i neprimjereno sankcioniranje veličanja ustaškog, nacističkog i fašističkog režima kao i nejednaku sudsku praksu, dok je u desetoj problematizirano okupljanje na Udbini kojim bi određeni krugovi željeli zamijeniti ono koje se donedavno odvijalo na Bleiburgu, a koje je Austrija zabranila kao profašističko. Radi se o naročito osjetljivom pitanju jer međunacionalni odnosi na Udbini mogu biti uzor svima u Hrvatskoj, što se održavanjem neoustaških skupova može promijeniti.
Medijski najzanimljivija je točka devet u kojoj se traži oštrije kažnjavanje glorificiranja ustaštva. Usprkos nizu presuda i stavovima Ustavnog suda u presudama protiv bivšeg predsjednika HČSP-a Josipa Miljka (na skupu u čast ustaškog zločinca Jure Francetića u Slunju poveo okupljene u skandiranje ustaškog pozdrava “Za dom spremni”), nogometaša Josipa Šimunića (na stadionu preko mikrofona pozivao publiku da skandira ZDS) i o imenovanju ulice u Slatinskom Drenovcu po 10. travnju, za koje je sud utvrdio da nisu u skladu s Ustavom RH, sudska praksa još uvijek nije u potpunosti ujednačena. Preambula Ustava jasno kaže da je Hrvatska zasnovana na temeljima ZAVNOH-a, a ne NDH, kao što se želi prikazati. Također se ističe da su kazne preblage.
Za ovo djelo najčešće se sudi po, kako je kazao Pupovac, “invalidnim odredbama” Prekršajnog zakona za remećenje javnog reda i mira, za što je zapriječena kazna od 50 do 300 njemačkih maraka, što je svakako premali iznos za preventivno djelovanje. Zbog toga se traži hitno osiguranje zakonske osnove za dosljedno i primjereno sankcioniranje veličanja nacizma, fašizma, ustaštva i četništva, kao i relativiziranje njihovih žrtava i zločina. Jedna varijanta je promjena Prekršajnog zakona i znatno povećanje kazne, koja bi mogla biti tri tisuće eura, dok je druga izmjena Kaznenog zakona. Neformalna inicijativa koju je prošle godine kao predsjednik Židovske općine Zagreb pokrenuo Ognjen Kraus, a podržao niz zastupnika, prije svih oni manjinski, ali i jedan iz HDZ-a, za javno isticanje nacističkih simbola predviđala je zatvorsku kaznu od šest mjeseci do tri godine zatvora, ali taj se prijedlog nije pojavio u saborskoj proceduri.
Poseban je naglasak u dokumentu dan na položaj i tretman Spomen područja Jasenovac. Upozorava se da raspolaže nedostatnim sredstvima za puno ostvarivanje programa i svoje misije. Ilustracije radi, omjer dobivenog proračunskog novca prema Memorijalnom centru Domovinskog rata u Vukovaru iznosi čak jedan naprema osam. Također se ističe premali iznos potreban za istraživanje, a predlaže se i otvaranje istraživačke jedinice u Zagrebu. Naglasak je dan i na potrebu mijenjanja postava koji se od prvog dana pokazao kao nedostatan i neprihvatljiv, s čim su se složile i međunarodne organizacije, te na izgradnju multimedijalnog aneksa, o čemu se govori već 15 godina, ali bez rezultata. U dokumentu se navodi i da mnoga mjesta stradanja u logorskom kompleksu nisu obnovljena, održavana i obilježena, posebno prema Strugu. Spomenik u Krapju (“Pupoljak” Ninoslava Jankovića, učenika autora “Kamenog cvijeta” Bogdana Bogdanovića), gdje je logor u kolovozu 1941. počeo s radom, srušen je i nije obnovljen, do tzv. logora 2 u Bročicama zbog poplava se ne može doći, dok je najpoznatiji logor u kompleksu koji je radio do 1945., Ciglana u Staroj Gradišci, neobnovljen. Da se nešto kreće poručili su i iz JUSP-a, koji je od Ministarstva kulture dobio novac za obnovu Jankovićevog “Pupoljka”.
U šestoj točki navodi se i problem u obrazovanju. Školski posjeti Jasenovcu prepušteni su afinitetu nastavnika. Primjerice, 2019. godine, prije pandemije, Jasenovac je posjetilo samo 17 školskih grupa iz Hrvatske, a 23 iz drugih država, od čega 12 iz Italije. Ukupno je bila 121 grupa, ali samo 33 iz Hrvatske. Sve skupa Jasenovac je 2019. posjetilo 16,5 tisuća ljudi, a vukovarski Memorijalni centar Domovinskog rata 40 tisuća. To također svjedoči da se Jasenovac tretira kao sekundaran što, kako je kazao Pupovac, posebno odgovara onima koji tvrde da nije uopće postojao. Prilikom posjeta Krapju prošlog tjedna predsjednik SNV-a rekao je da je proteklih godina u odnosu na Jasenovac bio relevantniji i Bleiburg, što je također iskorišteno za glorificiranje zločinačkog ustaškog režima, za što dio odgovornosti snosi i državna vlast, posebno zbog pokroviteljstva Hrvatskog sabora. Zbog svega toga ne treba čuditi da mladi pišu grafite s ušatim slovom U i crtaju nacističke svastike.
– Zato ovo pitanje nije isključivo pitanje za predstavnike srpske, židovske ili romske zajednice, nego se radi o tome kakvu Hrvatsku želimo danas i kakva će ona biti sutra – zaključio je Pupovac.
(Novosti/Goran Borković)