Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Veletrgovina u Hrvata: kako je kamera HDZ-a uhvatila Ininog direktora na svečanom skupu Andreja Plenkovića

Zaboravljeni susret na Zagrebačkom velesajmu osumnjičenika u aferama Rimac i Ina

(Foto: TELEGRAM ILUSTRACIJA)

Prodavati, to je fabulirati, a ako je prodavanje fabuliranje, jedan od uspješnijih fabulatora pretprošlog stoljeća na ovim prostorima bio je Dragutin Mondecar, trgovac mirodijama, kavom, kakaom i čajem, časni gradski zastupnik i predsjednik zagrebačke Trgovačko-obrtničke komore.

Početkom ljeta 1909., iskusni trgovac Dragutin Mondecar dobit će važno novo poslanje: na sastanku istaknutih gradskih poduzetnika i trgovaca u srpnju te godine, zagrebački gradonačelnik Milan Amruš povjerio mu je mjesto predsjednika gradskog odbora za osmišljavanje mjera kojima bi se mogle unaprijediti gospodarske aktivnosti i trgovački renome grada.

Ono vrijeme s našim vremenom imalo je i nije imalo veze – navada historije jest da neke stvari neminovno rimuje, valjda dok žitelji finalno ne izlude – ali načelno govoreći, upravljački korpus i strukovni potencijal gradskih struktura s našima su imali veze otprilike koliko i Milan Amruš s Milanom Bandićem, ili konjski tramvaj iz Ilice do Trga s Muskovim raketama iz Teksasa do Marsa.

Preobrazba duboke periferije u središnjicu

Ondašnji odbori za osmišljavanje mjera kojima se imaju unaprijediti gospodarske aktivnosti, odbori poput onog kojem su na čelu bili jaki brkovi i široko lice Dragutina Mondecara, nisu bili isprazno formaliziranje ni birokratsko alibiranje, već ozbiljno djelovanje. Ako je prodavanje u suštini fabuliranje, a Mondecar dokazano uspješan prodavač, tko bolji nego on da isfabulira novu etapu gospodarskog razvoja?

O tome se ovdje radilo: proteklih desetljeća grad Zagreb bio je u velikoj ekspanziji; duboku austrijsku periferiju moderna željeznica preobrazila je u solidnu lokalnu središnjicu; izgrađene su zgrade i osnovane institucije – škole, muzeji, zavodi, društva, kavane, robni magazini i pariške pekarne – koje od nakupine naselja tvore modernu gradsku ambalažu; stvorena je relevantna nomenklatura, domaća i doseljenička, srpska, židovska, mađarska, poljska i češka, i sada je bilo potrebno dizajnirati iduću etapu razvoja.

Kao odgovor na zadatak, Mondecarov odbor predložio je osnivanje društva Zagrebački zbor, Foire de Zagreb, koje bi pod jednom upravom i jednim nazivom konsolidiralo razne sajmove, izložbe i vašare, kojima je grad decenijama obilovao, ali ih nije uspijevao adekvatno eksploatirati ni usmjeriti ka temeljnom cilju, definiranom nakon Velikog potresa: stvaranju velegrada.

Potpomaganje gospodarskih i drugih interesa

“Sa svrhom da priređuje izložbe odnosno sajmove uzoraka industrijskih, obrtnih i agrarnih proizvoda te da promiče saobraćaj putnika, upozoravajući domaći i strani sviet na Zagreb i njegove prirodne ljepote, te (će) tako podpomagati njegove, a po tom i ciele hrvatske gospodarske, obrtne, prometne, trgovačke i kulturne interese”, zapisali su osnivači Zbora.

Prvi Zagrebački zbor održavat će se u jesen iduće godine. Kako se na njemu dobro fabuliralo! Poljoprivredni strojevi, narodne rukotvorine, tjedan jeftinoće, uzorci vina i automobila, izložba pasa, ogrjevno gospodarstvo, zanatska izložba Saveza hrvatskih obrtnika, holandijsko cvijeće i skup na temu higijene u radionicama, prštalo je je na reklamnim plakatima tih prvih godina.

I, naravno, potpomaganje gospodarskih, obrtnih, prometnih, trgovačkih i kulturnih interesa ciele Hrvatske.

Stotinu i osam godina nakon sastanka Milana Amruša s poduzetnicima i trgovcima na čelu s predsjednikom Trgovačko-obrtničke komore Dragutinom Mondecarom, početkom ljeta 2017., kroz prekosavska vrata Zagrebačkog zbora – sada nešto poznatijeg pod nazivom Zagrebački velesajam – prošla su tri mondecara, tri uglednika suženog lokalnog značaja ali istaknuto mundijalnih ambicija. I njih trojica na velesajamski kompleks stigli su nadahnuti onim davnim kredom o “potpomaganju hrvatskih gospodarskih, obrtnih, prometnih, trgovačkih i kulturnih interesa, upozoravajući domaći i strani sviet na Zagreb”.

Posljednje zagrebačko prebivalište Srba i Židova

U tih stotinu i osam godina, između Mondecara i mondenih careva, Milana Amruša zamijenio je Milan Bandić, a Zagrebački zbor promijenio je ime i nekoliko lokacija, pa je tako dugo vremena bio u Martićevoj, naslonjen na Klaoničku ulicu, današnju Bauerovu, u kojoj se nalazila gradska klaonica, da bi tijekom NDH-a i sam Zbor postao klaonica, Židova, Roma i Srba, koji su s novog zborišta u Savskoj paketno transportirani dalje niz savsku obalu, na mitske izvedbe Male Floramye.

Zanimljivo, ovu povijesnu funkciju Zbor će obavljati i devedesetih godina prošlog stoljeća: jedan velesajamski paviljon poslužit će za čuveni noćni premještaj nekolicine obitelji zagrebačkih Srba. “Da promiče saobraćaj putnika…”, ostalo je zapisano još 1909. godine, s određenim razlikama između inicijalne misije i kasnije provedbe.

U stotinu i osam godina, Zagrebački zbor, čije su paviljone skicirali židovski arhitekti, a štandove punili srpski trgovci, sa svrhom da potpomažu gospodarske, obrtne, prometne, trgovačke i kulturne interese, dvaput u svojoj povijesti postat će finalno zagrebačko prebivalište židovskih arhitekata i srpskih trgovaca.

Tako je inicijalna misija Zagrebačkog zbora ili Velesajma, ono što bi gurui s LinkedIna danas nazvali mission statementom, uz prigodnu osobnu anegdotu o najtežem trenutku karijere, u kojem su naravno ustanovili koliko su čvrsti, pribrani i sposobni, što sada žele sa svima podijeliti – u svakom slučaju, inicijalna misija Zagrebačkog zbora u ovih sto i osam godina doživjela je nekoliko teških udaraca, no stvar se i dalje vrtjela oko suštine, oko interesa.

Upozorit će domaći i strani sviet na Zagreb

Vođeni tom mišlju kroz vrata Zagrebačkog velesajma u lipnju 2017. prolaze tri mondecara, ovdje sa svrhom da potpomažu gospodarske, obrtne, prometne, trgovačke i kulturne interese cijele Hrvatske, te da, pokazat će se kroz nekoliko godina, “upozore domaći i strani sviet na Zagreb”.

Ono što je nekad bila željeznica danas je digitalija, a ono što je trgovina sada je energetika, pa tri kralja prirodno na Zbor stižu iz svijeta energetike, kao što je Dragutin Mondecar stigao iz svijeta trgovine. Na konferenciji o budućnosti hrvatske energetike, tog lipnja 2017. godine nastupila su trojica koji će budućnosti hrvatske energetike u narednim godinama dati svoj značajan obol.

Uzvanike će najprije pozdraviti ugledni Domagoj Validžić, renomirani činovnik koji tih dana preuzima dužnost pomoćnika ministra zaštite okoliša i energetike; zatim će govoriti još renomiraniji Damir Škugor, jedan od rukovoditelja Ininog plinskog biznisa; a na okruglom stolu pridružit će im se i ekscelentno renomirani Tomislav Jureković, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije.

Sudba je tako dizajnirala stvar, da se u lipnju 2017., stotinu i osam godina nakon Mondecarovog odbora, stotinu i sedam godina nakon prvog Zagrebačkog zbora, na prekosavskom prostoru Velesajma okupe i zajedno o razvoju fabuliraju industrijski prvaci Domagoj Validžić, Damir Škugor i Tomislav Jureković – jer ako je prodavanje fabuliranje, tko bolji nego oni da isfabuliraju iduću etapu razvoja?

Preobrazba periferije u lokalnu riznicu

O tome se ovdje radilo: Republika Hrvatska, doduše, nije bila u naročitoj ekspanziji, ali duboku europsku periferiju jeftina lova iz strukturnih fondova preobrazila je u solidnu lokalnu riznicu; uništene su ključne zgrade i devastirane institucije – škole, muzeji, zavodi, društva, kavane – koje od nakupine stanovnika tvore funkcionalnu republiku; stvorena je relevantna nomenklatura, monopartijska, posilnička i interesna, sada je bilo potrebno dizajnirati sljedeće etape eksploatacije.

Kao odgovor na zadatak, mondecarovi Validžić, Škugor i Jureković sastali su se 2017. na skupu o energetici. Kako se na njemu dobro fabuliralo! Kapitalne investicije, strateške odrednice, prirodni resursi, obnovljivi izvori, robotizacija i automatizacija, strana ulaganja, energetska tranzicija, razvojni planovi, zakonodavni okviri, tehnološki imperativi, prštalo je s panela i okruglih stolova.

I, naravno, potpomaganje gospodarskih, obrtnih, prometnih, trgovačkih i kulturnih interesa ciele Hrvatske.

***

Beskompromisnu posvećenost inicijalnom poslanju hrvatskih zborišta, posebno u onom dijelu o “upozoravanju domaćeg i stranog svieta na Zagreb” Tomislav Jureković iskazao je nekoliko godina kasnije: u svibnju 2020. priveden je kao jedan od 13 osumnjičenika u veličanstvenoj aferi s vjetroelektranama, pod optužbama da je kao predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije pogodovao vjetrožicarima Josipe Rimac.

Veliki fabulatori uvijek se drže zajedno

Veliki fabulatori drže se zajedno u svakoj prilici: Jurekovićev kolega s onog povijesnog susreta 2017. godine, Domagoj Validžić iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, našao se na Uskokovom proširenom popisu osumnjičenih u istoj aferi koja je zahvatila Jurekovića, pod istim optužbama pogodovanja kninskih vjetroelektranama.

Nekoliko dana nakon izlaska iz istražnog pritvora, 9. lipnja 2020. Tomislav Jureković potpisat će rješenje kojim će se trgovanje plinom omogućiti tvrtki OMS Upravljanje d.o.o., koja je prvotno naumila upravljati koncertima i drugim eventima – možda baš konferencijama o budućnosti energetskih izvora – ali se zatim naglo predomislila i odlučila registrirati za trgovanje plinom.

Veliki fabulatori drže se zajedno u svakoj prilici: Jurekovićev i Validžićev kolega s onog povijesnog zbora 2017. godine, Damir Škugor iz Ine, bit će taj koji će odabrati tek osnovano trgovačko društvo OMS Upravljanje d.o.o., s jednim zaposlenim i negativnim kapitalom u bilanci, kao najprovjerenijeg partnera za preprodaju Ininog plin.

Isto ono OMS Upravljanje d.o.o., kojem je svoje povjerenje podario i Tomislav Jureković – isto ono povjerenje, koje je darežljivi gospodin Jureković prethodno bio podario vjetroelektranama iz afere Rimac – i tako potpomagao gospodarske, obrtne, prometne, trgovačke i kulturne interese ciele Hrvatske, definitivno upozoravajući domaći i strani sviet na Zagreb.

Povijesni susret protagonista afera

Sudba je tako dizajnirala stvar, da se u lipnju 2017., stotinu i osam godina nakon Mondecarovog odbora, stotinu i sedam godina nakon prvog Zagrebačkog zbora, na prekosavskom prostoru Velesajma okupe i zajedno o razvoju fabuliraju industrijski prvaci Domagoj Validžić, Damir Škugor i Tomislav Jureković, tri buduća protagonista milijardskih energetskih afera. Jer tko bolji nego oni?

Veliki fabulatori, znamo, drže se zajedno u svakoj prilici; navada historije, kažu, jest da neke stvari neminovno rimuje; ono vrijeme s našim imalo je i nije imalo veze, pa dobar kredo kroz stotinu i sedam godina postane dobar punchline, a ono što je cjelovito pretvori se u partikulirano. Ukratko, kroz sve te rime, kreda i navade, dođes do toga da jedno vrijeme lasnira Milana Amruša i Dragutina Mondecara, a drugo Milana Bandića i Damira Škugora.

U muzeju Mimara, u kompleksu donjogradskih gimnazija čija je gradnja naručena u zadnjoj godini Amruševog prvog mandata, na zimu 2020. upriličen je još jedan veliki zagrebački vašar. Stotinu i deset godina od prvog Zagrebačkog zbora, organiziranog u zadnjoj godini Amruševog drugog mandata, u zgradi Mimare sastali su se najrenomiraniji prvaci Hrvatske demokratske zajednice.

Nadahnuti onim davnim kredom o interesima ciele Hrvatske, svečanici uzvanici – a negdje među njima bio je i predsjednik komore, ne Trgovačko-obrtničke već Odvjetničke – došli su iskazati podršku stranačkom predsjedniku u lovu na još jedan mandat.

Tri tjedna nakon doregistracije firme

Parsto metara od one slavne lokacije Zagrebačkog zbora za vrijeme Drugog svjetskog rata, u veljači 2020. – baš tri tjedna kako se rukovodstvo tvrtke OMS Upravljanje odlučilo dubiozne koncerte zamijeniti sigurnim plinom – u donjogradskom kompleksu upriličen je tako svečani skup HDZ-a.

Kako se na njemu dobro fabuliralo! Čitav izloženi program za novi mandat na čelu HDZ-a mogao bi se, naravno, sažeti kao program potpomaganja gospodarskih, obrtnih, prometnih, trgovačkih i kulturnih interesa ciele Hrvatske.

Govor kojim je program svečano predstavljen možete pogledati na YouTubeu, na službenom kanalu Andreja Plenkovića: tamo, u prvih četrdesetak sekundi videa, tri tjedna nakon prenamjene poslovanja OMS Upravljanja, sto i deset godina nakon prvog Zagrebačkog zbora, odmah ispred kamere HDZ-a, kočoperi se marljiva glava Damira Škugora.

(Telegram.hr/Miran Pavić)

Facebook
E-mail