U nastavku vam donosimo kratak pregled izlagača (prof. dr. sc. Ivo Goldstein i prof. dr. sc. Željko Bartulović) na javnoj tribini “ZAVNOH 1943. – 1945”, koja će se održati u četvrtak 12. listopada 2023. u Novinarskom domu u Zagrebu
Prof. dr. sc. Ivo Goldstein:
Kratka povijest Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH)
“U osnovi osnivanja ZAVNOH-a jest ideja federalizma. Ističući federalizam partizani su se suprotstavljali ustaškim i četničkim šovinističkim programima jugoslavenskim programom “ravnopravnih naroda”. To se očitovalo ponajprije u mješovitom nacionalnom sastavu svojih jedinica, što posebno važi za Hrvatsku i BiH. Kako bi taj program na najjednostavniji način približio ljudima, Josip Broz Tito lansirao je i često ponavljao parolu “bratstvo i jedinstvo”.
Nakon “Dugog marša” Titovih brigada u ljeto i jesen 1942. od sjeverozapadne Crne Gore do Bihaća i Tušilovića stvoren je velik oslobođeni teritorij u zapadnoj Bosni i središnjoj Hrvatskoj. Postigavši takve uspjehe, vodstvo NOP-a, organiziralo je u studenom u Bihaću Prvo zasjedanje AVNOJ-a. U rezoluciji izglasanoj na zasjedanju istaknuto je da je temeljni zadatak AVNOJ-a “izvojevanje konačnog oslobođenja” svih jugoslavenskih naroda i “stvaranje uslova za punu njihovu slobodu i ravnopravnost u oslobođenoj bratskoj zajednici”, što je bio najava provedbe ideje federalizma.
Početkom prosinca, odmah nakon bihaćkog zasjedanja, vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske preuzeli su inicijativu da osnuju radno tijelo sa zadatkom da do kraja siječnja 1943. sazovu osnivačku skupštinu ZAVNOH-a. Pripreme za zasjedanje kao i samo održavanje prolongiralo se zbog neprijateljskih ofenziva.
Prvo zasjedanje održano je 13. i 14. lipnja 1943. u Otočcu i na Plitvičkim jezerima. ZAVNOH je bio prvo zemaljsko antifašističko vijeće koje se organiziralo na budućem jugoslavenskom prostoru, pa je bio i obrazac koji su slijedila i druga antifašistička vijeća u budućim jugoslavenskim republikama.
ZAVNOH je formalno preuzeo funkciju najvišega političkog tijela Narodnooslobodilačkog pokreta (»Plitvička rezolucija«), što je analogija s funkcijom koju je preuzeo AVNOJ na zasjedanju u Bihaću, ali je de facto obavljao i funkciju najvišega organa hrvatskih vlasti, što je analogno onome za što će se AVNOJ proglasiti na zasjedanju u Jajcu.
Drugo zasjedanje ZAVNOH-a održano je u Plaškom od 12. do 15. listopada. Politički dokumenti zasjedanja anticipirali su zapravo odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu koje će se održati mjesec i pol dana kasnije. Osnovne teze svih referata i govora išli su u jedinstvenom smjeru: protiv povratka kralja i emigrantske vlade, za demokratsku republiku Jugoslaviju, za punu ravnopravnost svih jugoslavenskih naroda na temelju federativnog uređenja nove Jugoslavije.
Na Trećem zasjedanju, održanom u Topuskom 8. i 9. svibnja 1944. godine, ZAVNOH je postao nositelj suvereniteta narodâ i države Hrvatske, što je, zapravo, bilo potvrđivanje odluka Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu. Tako je i “hrvatsko pitanje”, ključni problem hrvatske i jugoslavenske politike tridesetih godina, pa i čitava međuratnog razdoblja, našlo svoje rješenje u okviru revolucionarne smjene sustava vlasti u Jugoslaviji. Potkraj 1944. Predsjedništvo ZAVNOH-a povjerilo je Vladimiru Bakariću mandat za sastavljanje Narodne vlade Hrvatske, koja je bila osnovana u Splitu 14. travnja 1945. godine.
Posljednje zasjedanje ZAVNOH-a održano je 24–25. srpnja 1945. u Zagrebu. Tada je ZAVNOH promijenio naziv u Narodni sabor Hrvatske. ZAVNOH je zaključio svoj rad odlukom o samoraspuštanju i izborima za Ustavotvorni sabor Hrvatske koji su održani 1946. godine.”
Prof. dr. sc. Željko Bartulović:
Državnopravni aspekti rada i važnost odluka ZAVNOH-a za hrvatsku državnost (od političkog tijela do sabora)
Dr. sc. Željko Bartulović, redoviti profesor u trajnom zvanju na Sveučilištu u Rijeci, Pravnom fakultetu – Pročelnik Katedre za povijest prava i države
“Autor obrađuje državnopravne aspekte od osnivanja ZAVNOH-a na I. zasjedanju u Otočcu 1943 kao političkog predstavništva i pravni karakter Poslovnika o radu te Plitvičke rezolucije. Upozorava se na brzu reakciju i pravnu narav odluka ZAVNOH-a o priključenju hrvatskih krajeva nakon kapitulacije Italije, a prije odluka AVNOJ-a. Na II. zasjedanju u Plaškom 1943. važno je upozoriti na proširenje sastava ZAVNOH-a članovima HSS-a i SDS-a koji su prišli antifašističkom pokretu. ZAVNOH na III. zasjedanju u Topuskom 1944. donosi odluke kojima neki autori pridaju važnost ustavnih akata, a koje sadrže i temeljna prava naroda i građana. Važan korak u izgradnji državnosti je osnivanje Narodne vlade u Splitu 1945., prijelaz u Zagreb i donošenje zakonskih propisa. Na IV. zasjedanju u Zagrebu 1945. ZAVNOH naglašava državnost i tradicije preimenovanjem u Narodni sabor Hrvatske. Konačno, slijede izbori za Ustavotvorni sabor 1946., donošenje Ustava NR Hrvatske i proširenje Sabora zastupnicima s područja priključenih NR Hrvatskoj Pariškim mirovnim ugovorom s Italijom 1947.”
SABA RH
