Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

TITO u FILATELIJI

(Foto: Nenad Jovanović) Autor izložbe Ivica Librić

„Tito u filateliji“ naziv je izložbe i tribine održane povodom 130. godišnjice rođenja JOSIPA BROZA TITA.

Tako se prostor SABA RH u ulici Pavla Hatza broj 16 napunio zainteresiranima da upoznaju i tu stranu Titove ličnosti.

Tome je u mnogome doprinio prisutni drug Tomislav Badovinac koji je minulih vremena bio blizak suradnik i prisan prijatelj Maršala.

(Foto: Nenad Jovanović)

Tomislav Badovinac govorio je o Titu kao vizionaru, koji je već 1941. godine znao prepoznati tijekove vremena i koji je isticao potrebu borbe protiv svih okupatora – protiv fašizma i njemačkog i talijanskog i bugarskog, a posebno protiv ustaškog koji je u konačnici bio bratoubilački.

Tito je bio protiv svih nacionalizama kao rak rane koja će izjedati društvo sve do današnjih dana.

U to vrijeme Kraljevina Jugoslavija već je bila raskomadana između Njemačke, Italije, Mađarske i Bugarske. Buržoazija je izdala  vlastiti narod. Kralj je kukavički pobjegao iz zemlje. Jedino vjerna narodu ostaje KPJ.

A to će narod znati nagraditi jer borba KPJ nije bila politička borba za neku prevlast, već je to bila borba za pravednost, socijalnu ravnopravnost za sve narode i narodnosti, a što je narod i te kako prepoznao. Tako se stvorila FEDERACIJA RAVNOPRAVNIH NARODA!

Josip Broz TITO je potekao iz Zagorja, siromašnog kraja u kojem je narod teško živio.

S toga je još iz djetinjstva u sebi nosio socijalnu osjetljivost za seljake i radnike koji su bili marginalizirani i podčinjeni u takvom „feudalnom“ društvenom uređenju.

Tito je svakako želio ispraviti tu nepravdu. To je i učinio kroz besplatno opismenjavanje puka i daljnje školovanje onih koji su to željeli. Gotovo svako mjesto i selo imalo je u novostvorenoj državi Dom kulture, gdje je marljiva i sretna omladina imala svoje mjesto gdje se sastajala i družeći se oplemenjivala zajednicu.

Veliki doprinos tome upravo je dao i Tomislav Badovinac, začetnik omladinskih akcija, koji je kao tadašnji predsjednik SSOJ-a i sam u njima sudjelovao.

O besplatnoj zdravstvenoj zaštiti već je bilo mnogo govora i ono je samo daleka i sjajna uspomena ako se usporedi s današnjim kaotičnim stanjem u zdravstvu.

Tito je naprosto inzistirao da se radnici uključe u radne procese i tako je zaživjelo Radničko samoupravljanje. Tu moram spomenuti i pravo glasa koje su 1943. na II. Zasjedanju AVNOJ-a dobile žene, a kasnije na jednom od Kongresa nove države Tito je kazao da će žene jačati svoja prava sve više koliko će sudjelovati u procesima razvoja društva upravo kroz samoupravljanje.

Danas, mi žene izgubile smo mnoga od ostvarenih prava žena i moramo se na žalost boriti za povratak izgubljenih prava umjesto da smo, po naputku Maršala, ta prava jačale. Nažalost moramo se boriti s onima koji bi prava žena trebali štititi.

„Krajem 1960-tih godina jačalo je radničko samoupravljanje. Republike samostalno odlučuju o raspodjeli sredstava, a ne više Federacija i tu se stvaraju uvjeti za bujanje nacionalizama.“, istaknuo je drug Badovinac.  Tako se zanemaruje ono vječito i ključno Titovo upozoravanje: „ČUVAJTE BRATSTVO I JEDINSTVO KAO ZJENICU OKA SVOGA!“

„Vidjevši što se događa, mudri Tito s toga uvodi Teritorijalnu obranu kao osnovu za siguran razvitak i kao polugu osiguranja od kasnijih nemilih događanja.“, kazao je drug Badovinac.

Kada spominjemo vrijeme kada je Federacija bila ta koja je odlučivala o raspodjeli sredstava po Republikama, a što se nastojalo ravnopravno činiti upravo 90-tih godina, nacionalisti potpomognuti vanjskim obavještajnim službama i odbjeglim ustaškim elementima bili su ti koji su koristili mantru  HRVATSKA KUNA U HRVATSKOJ LISNICI, NE DAMO NAŠE DEVIZE BEOGRADU…

Danas, nakon više od trideset godina od Domovinskog rata, imamo i te kune i te devize u Hrvatskoj, no one sve više pune tuđe džepove i lisnice, a rasprodaja svega stvorenog u SFRJ, pa i zemlje i vode, u mnogome su već u tuđim rukama. Spodobe naoštrenih očnjaka samo su to čekale…

Tako se po našim bivšim tvornicama i poduzećima vijore neke druge, tuđe zastave, a s malih ekrana neki, u zemlji vodeći ljudi, uvjeravaju nas kako nam je dobro, dapače odlično i u svojim obmanama naroda barataju pojmom “moderni suverenizam”.

S toga se moramo složiti s izlaganjem predsjednika Saveza društava Josip Broz Tito Hrvatske Jovanom Vejnovićem, koji je apostrofirao potrebu da se o Titu govori danas više nego ikada. Tita, koji je znao razne razbuktale nacionalizme mudro držati pod kontrolom.

Ovoj sjajno organiziranoj izložbi mnogo su doprinijeli autori izložbe i filatelisti, Ivica i Željka Librić. Drug Ivica Librić istaknuo je povijesnu važnost filatelije kao kulturne baštine, te istaknuo da je i sam Tito bio filatelist, čija zbirka maraka nalazi se u Muzeju 25. maj.

Završnu riječ imao je predsjednik SABA RH Franjo Habulin, koji je i opet i ponovo istaknuo važnost prisutnosti antifašizma u današnjem društvu, kao i borbu da se Trg Maršala Tita vrati narodu, a zatim je pozvao prisutne da razgledaju izložbu.

(Foto: Nenad Jovanović)

Maja Jelinčić

Facebook
E-mail