Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Što se desilo s vrijednom novinarskom arhivom Dare Janeković?

Dara Janeković i Josip Broz Tito

Njene dosege većina novinara može samo sanjati. Uz to, zaslužna je i za vraćanje Novinarskog doma novinarima. Iz stana u središtu Zagreba odvedena je u starački dom. Ne zna se što se desilo s njenim bilješkama te audio snimkama i fotografijama koje je sakupljala desetljećima.

Zna li još itko tko je bila Darinka (Dara) Janeković?

Žena koja je umrla prije godinu i pol.

Doživjevši nepunih 97 godina.

Legendarna novinarka.

Hrvatska.

I jugoslavenska.

Te plodna publicistica.

Onima koji o njoj ništa ne znaju svakako treba objasniti.

A onima koji ponešto i znaju o Dari Janeković nije loše to ponoviti.

I dodati ponešto o čemu javnost ne zna ništa.

A važno je.

Bila je sudionica antifašističke oslobodilačke borbe od 1941. do 1945. godine.

I radila je u partizanskim novinama.

Na kraju rata završila je gimnaziju, studirala pravo te učila jezike, stenografiju i daktilografiju.

Potom je dvadeset i pet godina radila kao inozemna dopisnica Vjesnika.

Uglavnom kao specijalna izvjestiteljica s raznih međunarodnih događaja, s kriznih područja i iz mnogih zemalja na svim kontinentima.

Izvještavala je o ratovima u Vijetnamu i Alžiru te izraelsko-palestinskom ratu.

Zbog kritičkog pisanja o zločinima francuske vojske te podržavanja alžirske oslobodilačke borbe, ekstremistička organizacija OAS 1961. godine osudila ju je na smrt.

U kući u kojoj je stanovala eksplodirala je podmetnuta bomba.

Intervjuirala je mnoge svjetske političke lidere, izvještavala iz ratova i pisala o tome knjige

Dara Janeković više puta je obišla sva ratišta Srednjeg i Bliskog istoka i sve zemlje toga područja.

Nakon odlaska iz Vjesnika Dara Janeković bila je slobodna novinarka i spisateljica.

Među njenim najpoznatijim intervjuima koje su objavljivani širom svijeta su oni sa političkim liderima kao što su Sirimavo Bandaranaike, Indira Gandhi, Norodom Sihanuk, Deng Xiaoping, Zhu Enlai, Muḥammad Anwar el-Sādāt, Moamer Gadafi, Kurt Waldheim…

Bila je s kurdskim borcima za slobodu i šumi intervjuirala njihovog vođu Mustafu el-Barzanija.

Bila je i s palestinskim borcima te je čak tri puta intervjuirala vođu PLO-a Yassera Arafata.

Njena tri razgovora s Josipom Brozom Titom (1972., 1973. i 1976) prenijeli su također mnogi svjetski listovi i agencije.

Za svoj novinarska rad dobivala je nagrade.

U sedamdesetim godinama prošlog stoljeća Dara Janeković bila je predsjednica Društva novinara Hrvatske.

I potpredsjednica Saveza novinara Jugoslavije.

Zalagala se za povećanje novinarskih sloboda ograničenih političkom stegom.

Kao i za beneficirani radni staž novinara.

I nije to sve.

Dara Janeković zaslužna je što je država hrvatskoj novinarskoj udruzi vratila oduzeti Novinarski dom.

U Zagrebu je imala stan.

I nije iz njega željela otići niti u devedesetima.

Iako su joj nudili gostoprimstvo izvan ratom zahvaćene Hrvatske.

Kinezi su čak poslali državnu delegaciju ne bi li je privoljeli da ode u Kinu.

Bila je lucidna i pričala je o novinarstvu i u dubokoj starosti

Posljednjih nekoliko godina života provela je u staračkom domu nedaleko Zaprešića.

Bio sam među rijetkim profesionalnim kolegama koji su Daru Janeković ondje posjećivali.

I to zahvaljujući njezinoj najboljoj prijateljici Miri Šuvar.

Također novinarskoj veteranki.

Koja je mnogima poznatija kao supruga pokojnog političara Stipe Šuvara.

Kad sam prvi put u staračkom domu posjetio Daru Janeković bila je lucidna unatoč visokoj dobi.

Kao i kad sam je posjetio posljednji put.

Prvog dana prosinca 2017. godine.

Na njen 93. rođendan.

Kad sam joj s kolegama Krešom Špeletićem i Vladimirom Lulićem donio rođendansku tortu i knjigu o stotinu godina HND-a.

I tada smo pričali s njom o novinarstvu.

U njenom satnu ostala je arhiva koju je prikupljala desetljećima.

I godinama je odbijala sve ponude da je proda.

U toj arhivi su i jedinstveni dokumenti o njenom novinarskom radu i ljudima o kojima je pisala.

Nešto od toga već je ranije nestalo.

Kao naprimjer audio zapis njenog razgovora sa Ivanom Krajačićem.

Poznatim kao Stevo.

Snimku razgovora s prvom načelnikom hrvatske Ozne pokupila je Udba.

Ali ostale su razne drugi vrijedni audio zapisi, bilješke i fotografije,

Zanima li ikoga što se dogodilo s tom arhivom?

Arhiv Srba u Htrvatskoj?

Hrvatsko novinarsko društvo?

Hrvatski državni arhiv?

Sa svjedočanstvom o jednoj Novinarki.

O novinarskoj profesiji.

O vremenu.

Nacional.hr

(tacno.net/Saša Leković)

Facebook
E-mail

Kategorije

Najave