Podno Spomen obilježja palim borcima Crvene armije i spomenika „Pobjeda“ u Batini položeni su vijenci i evocirana sjećanja na jednu od najtežih bitaka Drugog svjetskog rata  –  Batinskoj operaciji, nakon koje je oslobođena Baranja

     Uz velike gubitke, 16. i 51. vojvođanska divizija s trupama Crvene armije kod Batine su 9/10. studenog 1944. godine, prešli preko Dunava u Baranju. Vojvođanska 51. divizija nastupala je kroz Baranju i 28. studenog stigla na Dravu u visini Osijeka i tu stala. Desno su se kretale jedinice Crvene armije i 1. bugarske armije.  Tako je sovjetska 233. divizija prešla kod Barča 8. prosinca, i uspostavila neposredni dodir s jedinicama 6. korpusa Glavnog štaba Hrvatske. Za to vrijeme vojvođanska 36. divizija ostala je na Dunavu u visini Vukovara. Pokušavala se više puta prebaciti kod Iloka, uvijek bezuspješno; njemačke jedinice su ih „bacale“ preko Dunava. Bugarska 1. armija išla je uz Dravu do Barča i zapadnije…

     Oslobođenjem Batine bio je otvoren put preko Baranje (cijela Baranja oslobođena je 29. studenog) do lijeve obale Drave i omogućene su daljnje operacije u južnoj Mađarskoj i Slavoniji, u zaleđu Srijemskog fronta. U tim  je borbama život izgubilo i 1.500 boraca Crvene armije i 478 partizana 51. vojvođanske divizije  –  čulo se na komemorativnim skupovima u Belom Manastiru i Batini povodom 77. obljetnice Batinske bitke i oslobođenja Baranje. Tim povodom položeni su vijenci na Bolmanski spomenik te na partizanske spomenike u Šećerani i Branjinom Vrhu,  a potom i   na Spomenik palim borcima Crvene armije u centru Belog Manastira, spomenik na belomanastirskom Partizanskom groblju i na Spomenik „Pobjeda“ u Batini. Okupljenima  su se obratili ANDREJ NESTARENKO, ruski veleposlanik u Hrvatskoj, general  GENADIJ MOŽAJEV, ruski vojni izaslanik, JOVO BAROŠEVIĆ, predsjednik SUBNOR-a Vojvodine, LAZO ĐOKIĆ, potpredsjednik SABA RH, a u ime organizatora NIKOLA OPAČIĆ, predsjednik UABA Beli Manastir.

    Kažimo da je Spomen-obilježje palim borcima Crvene armije na belomanastirskom Trgu slobode, koje je obnovljeno donacijama ruskih veterana bio oštećen  zbog „zuba vremena“. Riječ je o zdanju, u obliku obeliska, u čijem je podnožju pokopan general-lajtnant VASILIJ PETROVIĆ MUSIN, koji je poginuo u batinskoj bitki. Spomenik od betona i kamena, narod Baranje podigao je odmah nakon oslobođenja zemlje. Na pročelnom dijelu spomenika, koji leži na postolju od više stupova, nalazi se posveta „Palim borcima nepobjedive Crvene armije protiv fašizma i za naše oslobođenje“, na  hrvatskom, srpskom, ruskom i mađarskom jeziku. Na vrhu obnovljenog spomenika, koji je popločan crveno-smeđim reljefnim mramorom, nalazi se crvena zvijezda petokraka, a na pročelnom dijelu, uz srp i čekić u zlatnoj boji, nalaze se posveta „Na večnu uspomenu“. Postolje spomenika je također obnovljeno, popločano je sivim mramorom.  Rusko veleposlanstvo obnovilo je i spomenik i biste baranjskih narodnih heroja na belomanastirskom Katoličkom groblju (na dijelu koji nosi naziv Partizansko) te spomen-obilježje u prigradskom naselju Šećerani. Memorijalni kompleks „Batinska bitka“ uređen je „kao apoteka“. Čine ga spomen-dom s dvije izložbene dvorane, ugostiteljski objekt i prostrani Spomen park. Tu, na obali Dunava u Batini dominira Spomenik Crvenoj armiji, rad akademskog kipara Antuna Augustinčića. Središnji dio spomenika je  monumentalni obelisk (visok 27 metara) na vrhu kojeg stoji osam metara visoka brončana figura  –  „Pobjeda“. Posebno obilježje spomenika daje skupna grobnica (kripta) u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci 1.287 vojnika Crvene armije. Zanimljivo je da su sudionici komemorativne svečanosti ispred spomenika „Pobjeda“ na Batini zatekli vijenac s posvetom  ispisanom ruskim jezikom. Ispostavilo se da je to vijenac ruske nogomete reprezentacije koja je nedavno u Splitu odigrala utakmicu protiv Hrvatske. I još jedna zanimljivost; spomenik je ostao netaknut za vrijeme i nakon Domovinskog rata (sic!)

Bojan Mirosavljev