Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Spomen obilježja holokausta u Švicarskoj?

Europske zemlje, u kojima se najmanje mogu pronaći sjećanje na zločine nacističke vladavine i komemoracija žrtvama fašističkog progona u javnoj sferi, nisu zemlje u kojima je povijesni revizionizam trenutno raširen. Međutim, i u Švicarskoj postoje spomen obilježja, pedesetak spomen ploča, kamena spoticanja i skulptura koje su danas razbacane po švicarskom tlu u spomen na fašistički progon, kao i na borce u redovima Međunarodnih brigada. Svi su oni rezultat inicijativa civilnog društva. Ipak, kao što je otkrila dokumentacija od prije nekoliko godina, samo u fašističkim logorima za istrebljenje ubijeno je nekoliko stotina švicarskih građana. Švicarska država tijekom proteklih desetljeća nije tome pridavala poseban značaj.

U Švicarskoj je desetljećima prevladavao stav da ta država nije sudjelovala ni u kakvim oblicima nacističkih zločina. Intenzivne ekonomske veze Švicarske s fašističkom Njemačkom, odbacivanje i deportacija Židova i političkih protivnika koji su uspjeli pobjeći u Švicarsku bili su zanemareni. Uz to, valja se podsjetiti na  skandal s takozvanom “uspavanom imovinom”, u sklopu koje su nacisti  opljačkali zlato Židova.

Krajem svibnja 2021. pedeset organizacija i oko 150 javnih osoba i političara podnijelo je Federalnom vijeću koncept za podizanje prvog spomenika holokausta u Švicarskoj. Naime, u Bernu bi trebalo sagraditi švicarski spomenik žrtvama nacističke ere, koji bi se sastojao od spomen mjesta u javnom prostoru, stalnog postava koji podsjeća na ulogu Švicarske tijekom Drugog svjetskog rata. Uz to, specijalizirane izložbe obrađivat će teme poput diskriminacije, antisemitizma i ljudskih prava.

Značajno je da aktivna jezgra inicijatora uključuje Švicarsku inozemnu organizaciju (ASO), predstavnike Švicarske federacije židovskih zajednica i Kršćansko-židovske radne skupine. Očigledno je da se  takva javna komemoracija više  ne može izbjeći.

S obzirom na dugogodišnju šutnju o katastrofalnoj ulozi Švicarske u nacističkom dobu, ne čudi da je takav prijedlog pokrenuo javne rasprave u medijima, iako su planovi dobili potporu iz širokog stranačko-političkog spektra, od lijevog do desnog.

Švicarske novine s pravom su istakle da je ta inicijativa došla vrlo kasno i da su suvremeni svjedoci zapravo nestali i u Švicarskoj. Istodobno, znanje o nacističkom barbarstvu, njegovim uzrocima i posljedicama opada, posebno u mlađim generacijama. Stoga, sjećanje ne može biti kratkotrajni proces, a obrazovne ponude koje pokazuju manevarski prostor i dileme tadašnjih aktera hitno su potrebne kako bi se spriječile nove strahote.

Antifašisti i povjesničari kritiziraju da je predani koncept još uvijek previše apstraktan i da mnoga pitanja ostavlja bez odgovora: koji sadržaj treba prenijeti, tko bi trebao imati pravo odlučivanja i tko snosi troškove? Švicarski memorijal za žrtve nacističkog režima tako će i ubuduće izazivati ​​raspravu.

(FIR/SABA RH)

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail