Pod pritiskom partizana, Talijani su 9. listopada napustili Drežnicu, da bi se sljedećeg dana, 10. listopada 1941. godine u mjestu održao veliki narodni zbor na kome je narod pozvan na ustanak i Drežnica je proglašena oslobođenom od okupatora. Ta sloboda, nažalost, trajala je do 20. listopada jer Talijani jakim snagama upadaju u Drežnicu – kazao je Filip Maravić Pipo, sudionik tih događaja
Prilikom okupacije 1941. godine, Talijani su u Drežnici uspostavili garnizon. Drežnica je ubrzo postala jedna od najjačih žarišta ustanka u Gorskom kotaru. Pod pritiskom partizana i zbog vlastite sigurnosti, Talijani 9. listopada 1941. napuštaju prvi put Drežnicu, da bi se sljedećeg dana, 10. listopada u mjestu održao veliki narodni zbor. Na zboru je narod pozvan na ustanak i Drežnica se proglašava oslobođenom od okupatora. Ta sloboda, nažalost, trjala je do 20. listopada jer Talijani jakim snagama upadaju u Drežnicu – kazao je evocirajući uspomene na događaje u Drežnici sudionik tih ratnih zbivanja FILIP MARAVIĆ PIPO, koji je tada imao 12 godina, a povodom prvog oslobođenja Drežnice prije 81 godinu.
Pred Spomen kosturnicom duboko u šumi Velike Kapele, iznad sela Tomići, gdje je nekad bila partizanska bolnica, Maravić je podsjetio na komemorativnom skupu na događaje u Drežnici, koja je nekada imala i pridjev Partizanska. Položeni su vijenci i na devastiranom spomeniku u centru Drežnice gdje su upisana imena nešto manje od 1.600 žrtava civila i palih boraca, gdje su također nekad stajale biste dvojice domaćih narodnih heroja, RAJKA i ĐUKE TRBOVIĆA. Obiđena je kosturnica na bolnici i ovorena izložba „Baština odozdo Drežnica: Tragovi i sjećanja“…, što je međunarodni projekt kojeg vodi povjesničarka umjetnosti SANJA HORVATINČIĆ.
Talijani su selo opkolili 25. listpada i uhvatili više od pet stotina boraca i civila i ispitivali ih do 4. studenog. U to vrijeme je uslijedila i prva zajednička akcija drežničkih i primorskih partizana kad su napali i zarobili kamion pun Talijana, kojima su oduzeli oružje. O tim događajima kazuje i poznata televizijska serija „Kapelski kresovi“ nastala po motivima djela VELJKA KOVAČEVIĆA, koji je bio sudionik partizanskih akcija na tom terenu. Nakon ponovnog odlaska Talijana 4. studenog 1941., pa do rujna 1942. godine Drežnica je opet bila slobodna. Tada na to područje dolaze Glavni štab Hrvatske, štamparija u kojoj je tiskan Vjesnik i Agitprop. Talijani, ustaše i četnici sa oko 40 tisuća vojnika napadaju Drežnicu i spaljuju je 16. rujna 1942. godine. Nakon kapitulacije Itlije, na to područje stigli su Nijemci i ustaše, koji su odmah ubili 14 nepokretnih partizanskih ranjenika. Do konačnog oslobođenja Drežnica je još nekoliko puta bila spaljena, a velik broj stanovnika i boraca su izgubili živote u borbama za slobodu. Od polovice 1942. Drežnica, zajedno sa Likom, Gorskim kotarom i Primorjem postaje središte narodnooslobodilačke borbe ne samo u Hrvatskoj, već i na prostoru cijele bivše Jugoslavije.
STJEPAN MESIĆ, bivši predsjednik RH u dva mandata, na skupu je istaknuo: „To je bio rat koji je vodio do istrebljenja, pa vidite samo koliko ovdje ima upisanih imena žrtava. Ali smo pobijedili u tom ratu, pobijedili su antifašisti. Nažalost, danas imamo dosta onih koji žele pretvoriti pobjednike u poražene. Žele one koji su krivi za ove žrtve pretvoriti u pobjednike. Nažalost i hrvatska država nije učinila sve ono što je trebala učiniti. Dozvoljava se da se štampaju knjige koje su u stvari totalni falsifikati. Jedan primjer je Jasenovac, znamo šta je to, dno zločinačke NDH. Iskrivljuje se povijesna činjenica pa se sada javljaju neki koji pišu knjige u Hrvatskoj da je Jasenovac bio logor poslije rata“…
B. Mirosavljev