U sklopu 78. godišnjice jedne od najtežih bitaka Drugog svjetskog rata – Batinske operacije, nakon koje je oslobođena Baranja, pred Spomen obilježjem palim borcima Crvene armije na belomanastirskom Trgu slobode, na spomenik i biste narodnih heroja na belomanastirskom Partizanskom groblju, te na monumentalni spomenik „Pobjeda“ u Batini – ali i kod Spomen muzeja s memorijalnim parkom na bačkoj obali Dunava, položeni vijenci i evocirana sjećanja na Batinsku bitku, vođenu od 11. do 29. studenog 1944. godine
Vojna operacija za osvajanje položaja na desnoj obali Dunava na Batinskom mostobranu vođena je od 11. do 29. studenoga 1944. godine sa početnih položaja takozvanog „Patkovog kljuna“ na lijevoj obali Dunava i na bačkoj strani, kod Bezdana – istaknuo je NIKOLA OPAČIĆ, predsjednik UABA Beli Manastir na komemorativnoj svečanosti. U sklopu 78. godišnjice jedne od najtežih bitaka Drugog svjetskog rata – Baranjskoj operaciji, nakon koje je oslobođena Baranja, pred Spomen obilježjem palim borcima Crvene armije na belomanastirskom Trgu slobode, pa na spomenik i biste narodnih heroja na belomanastirskom Partizanskom groblju, te na monumentalni spomenik „Pobjednik“ u Batini – ali i kod Spomen muzeja s memorijalnim parkom na bačkoj obali Dunava, položeni su vijenci i evocirana sjećanja na Batinsku bitku.
Dok se vodila borba na Srijemskom frontu, dijelovi Trećeg ukrajinskog fronta i 12. vojvođanskog korpusa oslobodili su Vojvodinu. Nakon oslobođenja Novog Sada i Subotice, stiglo se na Dunav kod Batine. Uz velike gubitke 16. i 51. vojvođanska divizija s trupama Crvene armije kod Batine su 9./10. studenog 1944. prešli preko Dunava u Baranju. Vojvođanska 51. divizija nastupala je kroz Baranju i 28. studenog stigla na Dravu u visini Osijeka i tu stala. Desno su se kretale jedinice Crvene armije i 1. bugarske armije. Tako je sovjetska 233. divizija prešla kod Barča 8. prosinca, i uspostavila neposredni dodir s jedinicama 6. korpusa NOV Hrvatske. Za to vrijeme vojvođanska 36. divizija ostala je na Dunavu u visini Vukovara. Pokušavala se više puta prebaciti kod Iloka, uvijek bezuspješno. Njemačke jedinice su ih „bacale“ preko Dunava. Bugarska 1. armija išla je uz Dravu do Barča i zapadnije… Padom Batine bio je otvoren koridor preko Baranje (cijela Baranja oslobođena je 29. studenog) do lijeve obale Drave i omogućene su daljnje operacije u južnoj Mađarskoj i Slavoniji, u zaleđu Srijemskog fronta. U tim je borbama život izgubilo preko 1.500 boraca Crvene armije i 478. boraca 51.vojvođanske divizije.
Kažimo da je Spomen obilježje palim borcima Crvene armije na belomanastirskom Trgu slobode obnovljen prije nekoliko godina novcem prikupljenim od ruskih veteranskih udruga. Spomenik je bio oštećen zbog „zuba vremena“. Riječ je o zdanju, u obliku obeliska, u čijem je podnožju pokopan general-lajtnant VASILJ PETROVIČ MUSIN, koji je poginuo u Batinskoj bitki. Spomenik od betona i kamena, narod Baranje podigao je odmah nakon oslobođenja zemlje. Na pročelnom dijelu spomenika, koji leži na postolju od više stupova, nalazi se posveta „Palim borcima nepobjedive Crvene armije protiv fašizma i za naše oslobođenje“ – na hrvatskom, srpskom, ruskom i mađarskom jeziku. Na vrhu obnovljenog spomenika petokraka, a na pročelnom dijelu, uz srp i čekić u zlatnoj boji, nazale se posvete „Na Večnu uspomenu“. Postolje spomenika je također obnovljeno, popločano je sivim mramorom.
Rusko veleposlanstvo u Hrvatskoj obnovilo je i spomenik i biste baranjskih narodnih heroja na belomanastirskom Katoličkom groblju (na dijelu koji nosi naziv Partizansko) te na spomen-obilježju u prigradskom naselju Šećerani. Memorijalni kompleks „Batinska bitka“ koji je uređen „kao apoteka“ dominira s hridi izdand Dunava. Čine ga Spomen dom s dvije izložbene dvorane, ugostiteljski objekt i prostrani Spomen park. Tu je i Spomenik Crvenoj armiji, rad akademskog kipara ANTUNA AUGUSTINČIČA. Središnji dio spomenika je monumentalni obelisk (visok 27 metara) na vrhu kojeg stoji osam metara visoka brončana figura – „Pobjednik“. Posebno obilježje spomenika daje skupna grobnica (kripta) u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci 1.297 vojnika Crvene armije. I još jedna zanimljivost: spomenik je ostao netaknut za vrijeme i nakon Domovinskog rata (sic!).
Nedavno je promovirana monografija „Spomenici Narodnooslobodilačke borbe u Baranji“, koju je priredio JOVAN NEDIĆ (izdavači SABA RH i UABA Beli Manastir). Knjiga je to koja nas ne podsjeća samo na epopeju Narodnooslobodilačke borbe, na obnovu uspomena na borce koji su pod zastavom pobjede donijeli slobodu, nego prije svega i iznad svega potiče nas da dignemo glas protiv zaborava u koji neki uporno i dosljedno pokušavaju gurnuti istinsku prošlost Republike Hrvatske.
Bojan Mirosavljev
