Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Sjećanje na žrtve logora na Molatu

Zločini i stradanja u logoru na Molatu nadmašivali su mnoga u povijesti poznatija stratišta u Hrvatskoj i Europi. U montiranim barakama i u nečovječnim uvjetima znalo je biti i do tri tisuće ljudi, iako je logor bio predviđen za znatno manji broj nesretnika kojima ZUABA u srijedu odaje počast

Djeca zatočena na Molatu

Zajednica udruga antifašističkih boraca poziva članove i građane na obilježavanje 78. obljetnice oslobođenja fašističkog logora Molat 8. rujna. Na Molat se iz Zadra ide katamaranom s polaskom u 14:05, a program počinje u 15:30.

Dalmatinski antifašisti podsjećaju da se ovih dana navršava 78 godina od kapitulacije fašističke Italije u Drugom svjetskom ratu.

Vremešnijim Zadranima dobro su poznate činjenice vezane uz ovaj događaj, kao i za strahote koje je Zadar, s ostalim dijelovima Hrvatske, proživljavao pod talijanskom fašističkom okupacijom. No, zbog namjernog i činjeničnog izostavljanja ovog događaja iz današnjih povijesnih udžbenika, čime se mlađim generacijama oduzima pravo istinske spoznaje o ne tako davnoj prošlosti, osjećamo potrebu i dužnost kratko se osvrnuti na to vrijeme, poručuju iz ZUABA-e, podsjećajući na strah, ludilo i teror kojima je ovo područje bilo prepušteno za vrijeme fašizma.

“Kapitulacijom Italije stekli su se uvjeti za oslobađanje fašističkog logora na Molatu, koji je osnovan 30. lipnja, 1942. godine. Talijani su se na Molat, u uvalu Jazi, iskrcali 11. travnja, 1942. godine, te odmah uspostavili talijansku školu i otok preimenovali u Melada. Zločini koji su se događali na tom stravičnom mjestu stradanja Hrvata nadmašivali su mnoga u povijesti poznatija stratišta u Hrvatskoj i Europi. U montiranim barakama i u nečovječnim uvjetima znalo je biti i do tri tisuće ljudi, iako je logor bio predviđen za znatno manji broj nesretnika. Djeca, žene i starci koji su dovođeni u logor iz Šibenika, Zlarina, Tisna, Malog i Velog Iža, Dugog otoka i ostalih zadarskih otoka, uključivo i mještane Molata kojih je u logoru bilo pedesetak, premlaćivani su i izgladnjivani, a mogućnost za bijeg bile su minimalne. Za cijelo vrijeme postojanja logora to je uspjelo samo jednoj manjoj grupi.

Zbog terora u logoru su u prvih osam mjeseci umrle 422 osobe, a tri puta tjedno dolazio je brod iz Zadra koji je vozio žrtve na strijeljanje. Logor je bio ograđen bodljikavom žicom s dvanaest drvenih baraka kapaciteta 1.200 ljudi. Po do sada poznatim podacima kroz molatski logor je prošlo od 10 do 20 tisuća ljudi. Tijekom postojanja u logoru je umrlo 700, a strijeljano preko 300 ljudi. Nisu li ove brojke dovoljne za vapaj prema Vladi RH da ovo stratište otrgne od zaborava. Kapitulacijom Italije 8. rujna, 1943. godine talijanski vojnici napustili su logor i preko Lošinja se vratili u Italiju”, kažu antifašisti i upozoravaju da za zločine na Molatu nije nitko odgovarao, a još je žalosnije da hrvatska vlast ovom jedinstvenom mjestu stradanja ne poklanja odgovarajuću pažnju.

Propuštene su mnoge prigode da se na niz mogućih načina oda pijetet stradalima, a posljednja je bila prigoda za 23. kolovoza na Dan sjećanja za stradale u svim režimima, kada su predstavnici Vlade hodočastili samo na vrlo upečatljivo izabranim mjestima zločina koji su počinili pripadnici komunističkog režima.

“Logor Molat i njegove žrtve trebale su biti civilizacijski iskorak za dužno sjećanje ove i svih drugih vlada RH kako bi se moglo kazati da su sve žrtve uistinu jednake i da sve zaslužuju našu pažnju i zahvalnost. Sad je to samo privid. Godišnjica kapitulacije Italije lijepa je prigoda da se još jednom podsjetimo na sve strahote fašizma u kojem su počinjena najveća zvjerstva do sada poznata civilizaciji. Mnoga su, na žalost, počinjena na području Hrvatske, na području našega Zadra. Stoga je potrebno o tim strahotama mlađim generacijama prenositi istinu s porukom da činimo sve kako se to mračno razdoblje povijesti nikada ne bi ponovilo. Mi, zadarski antifašisti koristimo i ovu prigodu pozvati sve aktere na Hrvatskoj i svjetskoj političkoj pozornici, da svu moć s kojom raspolažu usmjere u civilizirani razvoj međuljudskih odnosa. Da među narodima šire ljubav, toleranciju, jednakost, pravdu i mir. Mi želimo samo dostojanstven život u demokraciji i slobodi. Tražimo li previše?”, pitaju zadarski antifašisti.

(Portal Novosti)

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave

Dan partizanske mornarice

Savez antifašističkih boraca i antifašista Makarskog primorja i Općina Podgora organiziraju, pod pokroviteljstvom Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, obilježavanje Dana partizanske mornarice 10. rujna

Pročitaj više »