Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Sjećanje na žrtve fašističkog istrebljenja

Svrhovito istrebljenje Židova, Sinta i Roma, kao i slavenskog “Untermenschena” na okupiranim teritorijama, jedno je od najokrutnijih poglavlja fašističke invazije na Sovjetski Savez. Već su prvi tjedni rata bili popraćeni brojnim masovnim ubojstvima, od kojih su neka izvedena zajedno s lokalnim suradnicima.

U Latviji, u šumi Rumbula, okrugu Rigi, latvijska pomoćna policija i njemačka policija i SS jedinice ubile su preko 27 000 židova do kraja 1941, uključujući preko 1000 njemačkih Židova deportiranih iz Berlina.

U Lavovu (Lemberg) u Ukrajini, suradnici Wehrmachta i Bandere izveli su prva masovna ubojstva već krajem lipnja 1941. Nakon što su ukrajinski nacionalisti pobunom 25. i 26. lipnja masovno ometali obranu grada od strane sovjetskih trupa 1941. Tamo su se dogodili masovni zločini nad poljskim i židovskim stanovnicima od 30. lipnja do 2. lipnja 1941, kada su njemačke jedinice stigle do grada. Posebno se isticala ukrajinska milicija OUN. Potaknuti njemačkim časnicima, ukrajinski civili i oružnici tukli su Židove.

Ukrajinski su studenti napravili popis profesora poljskog podrijetla. U noći s 3. na 4. srpnja neki od njih uhićeni su zajedno s članovima svoje obitelji. Dvadeset i jedan profesor strijeljan je zajedno s trinaest rođaka u istoj noći.

U svim tim zločinima s njemačke strane sudjelovali su Wehrmacht i Einsatzgruppen, kao i bojna Nachtigall, vojna jedinica nacionalno-ukrajinskih dobrovoljaca s kasnijim njemačkim ministrom Theodorom Oberländerom. Međutim, svjedočenja o pogromima u Lavovu također ukazuju na pogubnu ulogu ukrajinskih pomoćnih policajaca u zločinima.

Bavljenje memorijom je problematično. Na primjer, 17. prosinca 2020. ukrajinska Vrhovna rada usvojila je popis prigodnih dana 2021. godine, predlažući proslavu 100. rođendana Volodymyra Szigelskog, nacističkog ratnog zločinca, zapovjednika ukrajinske pomoćne policije. Sudjelovao je u masovnom istrebljenju Židova i Poljaka. 1949. godine pogubljen je u Poljskoj zbog zločina nad civilima. Također su željeli proslaviti 110. rođendan Romana Kliachkivskog. Taj je “heroj” bio organizator masakra u Volinju, masovnog ubojstva desetaka tisuća Poljaka, uključujući žene i djecu od strane jedinica OUN-a 1943.-44. Trebalo bi se obilježiti i 130. rođendan nacističkog suradnika Ivana Litvinenka, sudionika holokausta i masakra u Volinju, koji je pogubljen 1947. godine. Ovo su samo primjeri s dugog popisa. Uzimajući u obzir takav tretman suradnika i ratnih zločinaca, postaje razumljivo ponašanje ukrajinskog veleposlanika Andrija Melnyka u SRN, koji je u lipnju 2021. odbio sudjelovati u zajedničkom obilježavanju 22. lipnja 1941. u Njemačko-ruskom muzeju u Berlin-Karlshorstu. Požalio se da se u imenu ovog muzeja ne spominje Ukrajina. Očito je tražio izgovor da izbjegne zajedničku ceremoniju.

U tom kontekstu pozdravljamo deklaraciju njemačke VVN-BdA od 22. lipnja 1941, koja kaže da se antifašisti zalažu “za primjereno sjećanje i uvažavanje milijuna žrtava rata za istrebljenje, protiv bilo kojeg oblika povijesnog revizionizma i rehabilitacija nacističkih suradnika.

(FIR / SABA RH)

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave

KOMEMORACIJA U GLINI

Dana 29. srpnja 2021. godine s početkom u 18:00 sati Srpsko narodno vijeće i Antifašistička liga Republike Hrvatske  organiziraju komemoraciju žrtvama jednog od najvećih zloćina

Pročitaj više »