Na Kordunu je obilježen Dan ustanka 27. srpnja, a održane su i komemoracije žrtvama ustaških zločina u Ivanovićevom jarku i Sadilovcu
Skromno, ali dostojanstveno, stanovnici Korduna obilježili su 27. srpnja Dan ustanka u Hrvatskoj 1941. protiv fašizma. Uobičajeni narodni zborovi ove godine nisu održani zbog pandemije, a vodstvo Općine Krnjak obilježilo je dan ustanka i formiranja Prvog kordunaškog partizanskog odreda u šumi Debela kosa. Čelnici Općine položili su vijence i zapalili svijeće na devastirani spomenik u blizini devastirane Spomen kuće Prvog kordunaškog partizanskog odreda. U izaslanstvu su bili dosadašnja načelnica PERICA MATIJEVIĆ, bivša načelnica i sadašnja zamjenica načelnika Srbije DEJAN MIHAJLOVIĆ, predsjednik Općinskog vijeća i predsjednik Udruge antifašista Krnjak RADE GRIJAKOVIĆ, predsjednica Vijeća srpske nacionalne manjine Karlovačke županije ILIJA MATIJEVIĆ , predsjednica Vijeća općinskih manjina Srbije, Mjesnog odbora Budačka Rijeka DESANKA TODORIĆ i nekoliko mještana tog mjesnog odbora. Krnjačani su položili vijence i zapalili svijeće na spomen obilježjima u Budačkoj Rijeci, za Božić i na Čukuru, kao i na Šarčevom križu, kod spomen -bunara.
Prvi kordunaški partizanski odred, Debela kosa, predvodili su STANKO OPAČIĆ ĆANICA i VEĆESLAV VECO HOLJEVAC kao zapovjednik i politički komesar. Krnjačani će obilježiti i formiranje još dva partizanska odreda na području svoje općine, 7. kolovoza u Gornjem Skradu i 14. kolovoza na Trupinjaku. U zaseoku Šljivnjak, u Mjesnom odboru Veljun iz Grada Slunja, obilježen je i Dan ustanka. Vijenci karlovačkog Udruženja antifašista i domaćina položeni su na spomenik ustanku i palim borcima i žrtvama fašističko-ustaškog terora koji je obnovljen prije dvije godine. Okupilo se tridesetak mještana i gostiju, a okupljanje je trajalo nekoliko sati. Skupu su nazočili i predstavnici antifašista iz Ogulina i Duge Rese. Prisutnima su se obratili MIRKO MILADINOVIĆ, dopredsjednik karlovačkih antifašista, TATJANA VUJIČIĆ VLAČIĆ, predsjednica udruge Kordunašica i DUŠAN CRNKOVIĆ, predsjednik Društva hrvatsko-ruskog prijateljstva za Karlovačku županiju iz Vojnića.
Moramo inzistirati na takvim sjećanjima i učiniti sve kako bi država prepoznala veličinu ovih tragedija, rekao je Saša Milošević
Svečanost je održana i na Petrovoj gori. Tamo su 28. srpnja posjetili antifašisti iz Slovenije i Austrije, koruški Slovenci. U autobusu ih je bilo više od 50, a na Kordunu su ostali više od pet sati. Oni su se vraćali iz Bosne gdje su obilježili Dan bosanskog ustanka, također 27. jula.
U Ivanovićevom jarku, u šumi kod Krnjaka, održana je komemoracija kojoj je prisustvovalo tridesetak mještana Korduna i Krnjaka te potomci žrtava, a neki od njih došli su i iz Srbije. Parastos je služio prvi karlovački župnik RADOSLAV ANĐELIĆ. Glavni tajnik Srpskog nacionalnog vijeća SAŠA MILOŠEVIĆ, zamjenik gradonačelnika Srbije Dejan Mihajlović, načelnik općine Krnjak Perica Matijević, predsjednici Županijskog i općinskog vijeća manjina Srbije Ilija Matijević i Nevena Živković i GORANKA MANDIĆ, predsjednica Slunjskog vijeća manjina Srbije u Slunju, predstavnici antifašista iz Karlovca i obojica iz Vojnića. Masakr na tom mjestu organizirao je ustaški povjerenik za općinu Krnjak, DRAGUTIN MUIĆ iz susjednog Vukmanića, varajući ljude da dođu na radnu akciju uređenja cesta i donose hranu za slovenske izbjeglice. Neke od žrtava ustaše su pokupile iz Gline preko Vrginmosta i Vojnića i dovele ih na stratište. Svjedočenje jedinog preživjelog, kovača NIKOLE BIŽIĆA, koji je uspio pobjeći, pročitano je i ovaj put.
– Ustaški pozdrav “Za dom spremni” nije zabranjen, viče se jače i koristi se češće nego prije. Dokle god je tako, s pravom ogorčenjem možemo reći da su žrtve Ivanović Jarka, kao i žrtve desetaka i desetaka sličnih zločina iz 1940 -ih, koji su prepuni Korduna, Banije, Like, Dalmacije, zanemaren, nepoštovan pa čak i relativiziran. To je duboko nepravedno i nemoralno, šteti ovoj zemlji i ovom društvu – istakao je Milošević.
Radi poštivanja naših predaka koji su završili na ovakvim mjestima, i radi sigurnosti onih koji dolaze nakon nas, moramo ustrajati u takvim sjećanjima i učiniti sve da država i njena politika prepoznaju veličinu ovih tragedija i prestanite ih poricati, ublažavati ili opravdavati. Dodao je Milošević, rekavši da je to bio dug i težak put, da se često činio uzaludnim, ali da nikada ne smijemo odustati.
Na jugoistoku Karlovačke županije, u gradu Sadilovcu uz obalu Korane, u subotu 31. srpnja služena je sveta liturgija i parastos u spomen na 463 nedužne srpske civilne žrtve koje su ustaše ubile i spalile Presvete Majke Božje 31. srpnja 1942. godine. Među žrtvama je 149 djece. Žrtve su bile iz Sadilovca, Bugara, Cherkezovca, Rujnice, Nove Kršlje, Lipovače, Bogovolje, Kordunskog Ljeskovca, Smoljanca i Vaganca. Komemoracije za ovaj zločin započele su 2012. godine, pa je deseta komemoracija održana u subotu. Ukupno ih je 194 2. Poginuo je 571 stanovnik tog dijela Korduna, 310 muškaraca, žena i djece iz Sadilovca, 153 iz okolnih sela, dok je u ratu ubijeno 108 boraca i drugih žrtava fašističkog terora. Prva komemoracija nakon održana je 2012. godine uz veliko protivljenje veterana i dragovoljaca iz Rakovice i Slunja koji su ih htjeli spriječiti da dođu na komemoraciju. Skup je osiguravala slunjska policija koja je temeljito pregledala i pretresla sudionike komemoracije sve dok inspektori nisu pregledani. Srećom, sve je prošlo uglavnom dobro. Tamošnja crkva je nakon “Oluje” znatno oštećena, a Srpsko narodno vijeće aktivno se uključilo u njezinu obnovu. Svetu liturgiju i parastos u subotu je predvodio korenički župnik, protožupan NIKOLA MALOBABIĆ, uz sasluženje SAŠE KREMIĆA, župnika u Plaščani.
Ovogodišnjoj komemoraciji prisustvovalo je tridesetak potomaka žrtava i stanovnika tog dijela Korduna, među kojima su zamjenik gradonačelnika Srbije iz Karlovca Dejan Mihajlović, gradonačelnik Krnjaka Perica Matijević, predsjednik Vijeća manjine Srbije Ilija Matijević i Goranka Mandić, predsjednica Vijeća manjina Srbije u Slunju. U Sadilovcu sada nitko ne živi.
Potkalničke žrtve
U organizaciji Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Križevaca u četvrtak, 29. srpnja 2021. održana je komemoracija za više od stotinu žrtava ustaških zločina 1941. u Vojakovcu i Vojakovačkom Osijeku. Nazočili su predstavnici vijeća srpskih manjina iz Koprivničko-križevačke županije, Udruge križevačkih i koprivničkih antifašista, Grada Bjelovara, Grada Križevaca, Grada Velike Gorice i potomci žrtava. Skup je održan kod spomen obilježja u Vojakovcu, a nakon toga u Vojakovcu Osijek, gdje su izaslanstva spomenutih organizacija i lokalnih vlasti položila vijence i zapalila lampione.
– Žrtve su uglavnom bili pripadnici srpskog, židovskog i hrvatskog naroda, civili, uključujući i djecu. Neki od njih ubijeni su u logorima smrti od Danice do Jasenovca i Paga. Strijeljani su, obješeni i zaklani na kućnom pragu, u okolnim šumama i livadama – rekla je GORANKA MANOJLOVIĆ, predsjednica VSNM -a Grada Križevaca, izrazivši poštovanje prema svim žrtvama fašističkog terora i palim borcima NOB -a.
– Neka im je vječna slava i hvala! – naglasila je.
(Novosti – portal)
