Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Ratna kronika – USTANIČKA TRAUMA U DALMACIJI

Povjesničari  ustaničko razdoblje u Dalmaciji konstatirali su da „zbog nedovoljnih priprema, i zbog slabe organizacije prebacivanja, skoro svi tek formirani partizanski odredi bili su razbijeni ili su prestali da postoje, a neki se nisu ni potpuno oformili“. Dalmacija je doživjela najgoru ustaničku traumu od svih hrvatskih teritorija

    Opća situacija u Dalmaciji bila je povoljna za pokretanje ustanka i osnivanje partizanskih sastava. Pavelićeva rasprodaja Dalmacije Talijanima, bestijalnost talijanskog okupatora, zločini ustaša, velika i snažna KPH u Dalamciji  –  sve su to (i drugo) bile naznake situacije koja je vladala Dalmacijom u ljeto 1941. Pojačani su napori da se pridobiju za NOP rodoljubive snage radi osnivanja akcionih odbora, antifašističke fronte. Ilegalne oružane grupe, poglavito u gradovima Splitu, Šibeniku i Dubrovniku, vršile su sabotaže na industrijskim postrojenjima, okupatorskim komunikacijama i skladištima. Dana 14. srpnja formirana je na Biokovu naoružana grupa komunista koji su pobjegli iz zatvora u Makarskoj.

     Borbene akcije Partije donijele su stvaranje visokog borbenog raspoloženja naroda Dalmacije, naročito u primorju i na otocima. Međutim, pripreme za prenošenje oružane borbe izvan gradskih područja i stvaranje većih borbenih jedinica odvijala su se dosta sporo. Prihvaćajući kritičke primjedbe od strane CK KPH, pokrajinski komitet donio je 7. kolovoza odluku da se uglavnom od članova KP i SKOJ-a formira odmah sedam partizanskih odreda: Splitski, Šibenski, Vodičko-zatonski, Primoštensko-krapanjski, Solinski, Trogirski i Sinjski. Bilo je zamišljeno da se odredi formiraju za tri dana, da se odmah prebace na područje Dinare i Kninske krajine i spoje s ustanicima u Lici i Bosni. Povjesničari tog razdoblja konstatiraju da su „zbog nedovoljnih priprema, i zbog slabe organizacije prebacivanja, skoro svi ovi odredi bili razbijeni ili su prestali da postoje, a neki se nisu ni potpuno oformili“. Splitski partizanski odred razbijen je kod Košuta blizu Dicma, a svi su od Talijana i ustaša pobijeni u Sinju, 26. kolovoza 1941. godine, što je krajnje negativno  djelovalo u Dalmaciji. Neuspjeh djelovanja prvih partizanskih odreda predstavljao je težak udarac i gubitak za NOB u Dalmaciji. Za svega nekoliko dana poginulo je preko sto članova Partije i SKOJ-a. Došlo je i do stradanja Šibenskog odreda oko Promine, spasilo se samo nekoliko boraca, koji su se jedva probili do Drvara i Livanjskog polja. Unatoč tome nastavljena je borbena aktivnost u gradovima i pojačane su pripreme za stvaranje novih odreda. Komunisti i borci iz gradova i sa otoka upućivani su u partizane, u manjim grupama i priključivali se jedinicama u Lici i Kninskoj krajini. Tako je već l0. rujna formiran Dalmatinsko-dinarski odred.

    Poseban je problem bila Kninska krajina. Nakon 555 od ustaša ubijenih Srba, od dobro započetog ustanka, došlo je raspirnja, stagnacije i nastanka četničkog pokreta, osnivanja četničkih postrojbi. Srpska buržoazija je, uz pomoć vojske Kraljevine Jugoslavije, osnovala Peti komitski odred. U ustanku je sudjelovalo oko tri tisuće ljudi, svrstanih u 16 gerilska odreda. Štab gerilskih odreda za Kninsku krajinu osnovan je 4. kolovoza 1941. Od 19. kolovoza ti odredi su u sastavu Dinarske četničke brigade kao 6. bataljun. Sredinom srpnja dolazi do kontakta Talijana i dijela ustanika koji su se ubrzo deklarirali kao četnici. Na to je dosta djelovao Otrički sporazum Talijana i nekih ustaničkih vođa u Lici, 11 kolovoza. Odmah poslije toga došlo  je u Pađenima kod Knina, do sastanka Talijana i nekih ustničkih vođa u Kninu. Okružni komitet KPH Like kasnije je osudio Otrički sporazum ocijenivši „da se time upreglo u kola talijanskih fašista“. Do kraja 1941. djeluju četiri četnička puka i dva odreda, iz čega početkom 1941., kasnije nastaje četnička Dinarska divizija.

 Dio ustaničkih snaga u Dalmaciji se ipak održao, postupno se transformirao u partizanske jedinice. Prevladana je početna kriza izazvana stradanjem prvih partizanskih odreda. Formiraju se novi partizanski odredi u gradovima, u zaleđu i na otocima. Partijska organizacija Dalmacije intenzivno djeluje na terenu. Osnovani su brojni akcioni NOO, odbori Narodnooslobodilačke fronte. Apsolutno se proširila aktivnost u organiziranju Narodne pomoći. I dalje je složena situacija u Kninskoj krajini. Raslojavaju se početni gerilski odredi, četnici sve više kolaboriraju s Talijanima i vlastima NDH. Talijanski okupator pojačao je teror nad dalmatinskim stanovništvom. Vanredni sud za Dalmaciju donosi brojne smrtne presude. Organizirana su masovna hapšenja domoljuba. Talijanska policija uspjela je sredinom studenoga uhapsiti i ranjenog Radu Končara. Velik broj ljudi odveden je u koncentracijske logore –  više od tisuću osoba. Na anektiranom području pojačana je i talijanizacija: uvedeni talijanski ustav i zakoni i zabranjen rad niza hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova.

Bojan Mirosavljev

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave

Dan partizanske mornarice

Savez antifašističkih boraca i antifašista Makarskog primorja i Općina Podgora organiziraju, pod pokroviteljstvom Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, obilježavanje Dana partizanske mornarice 10. rujna

Pročitaj više »