Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Pupovac: Važno je sjećati se, a pritom ne raspirivati zlo

Na 80. godišnjicu ustaškog pokolja nad Srbima u Glini, predsjednik SNV-a je kazao da je važno da se sjećamo žrtava, da ih ne zaboravimo i da svima koji ne razumiju što znači negirati povijesno zlo – a danas ih u našoj zemlji imamo – kažemo što znači sjećati se, a pritom ne raspirivati zlo – poručio je Pupovac.

Povodom 80. godišnjice ustaškog zločina počinjenog nad Srbima u Glini u maju 1941. u organizaciji Srpskog narodnog vijeća, Documente, Antifašističke lige i Eparhije Gornjokarlovačke 13. svibnja održana je komemoracija za više od 400 ubijenih mještana Gline i okolice.

Ovaj stravičan zločin dogodio se svega mjesec dana od osnivanja zloglasne NDH. Muškarci iznad 16 godina likvidirani su kod Prekopskog polja, o čemu postoji svjedočanstvo Ante Šešerina, glinskog antifašista, koji je zabunom uhapšen u maju 1941. ”Kod Prekopskog polja su već bile iskopane jame. Svaki ustaša pograbio je po jednoga uhapšenika, sagnuo mu je glavu nad jamu i ubio ga revolverom”, opisao je Šešerin zločine koji su se zbili u noći sa 12. na 13. maja prije 80 godina.

Kako piše istoričar Igor Mrkalj, u decembru 1947. ekshumirane su žrtve iz Prekope, koje su prenesene i sahranjene na pravoslavnom groblju u Glini. Nedugo zatim, uređena je spomen-kosturnica i podignuta spomen-ploča, koju je svečano otkrio Kotarski odbor Saveza boraca Glina 27. srpnja 1951. godine. Odlukom Skupštine općine Glina od 27. travnja 1964., dan 13. maja proglašen je Danom sjećanja na žrtve fašističkog terora.

Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac kazao je da u Glini prije 80 godina nitko nije dao povoda da se u maju počne hapsiti muškarce starije od 16 godina – niti oružjem, niti pozivom na pobunu, niti pozivom na nelojalnost poretku o kojem tada još uvijek nisu ništa znali.

Objasnio je da je nesreća glinskih Srba i Gline i svih koji su u njoj živjeli jeste što su imali nekolicinu na čelu s doktorom Mirkom Pukom koji je, vrativši se iz Zagreba nakon osnivanja NDH-a kao ministar pravosuđa, inicirao ovaj pogrom.

– Neki danas i sa najviših razina vlasti govore da su Srbi završili u Jasenovcu zbog toga što su se pobunili – ovi Srbi ovdje, kao i niz drugih, nisu se pobunili. Djeca stradala u Jasenovcu nisu se pobunila, oni su bili žrtve prvog organiziranog, osmišljenog i ciljanog akta genocida, nakon već osnovanog logora Danica, nakon već počinjenog zločina u Gudovcu i kod Veljuna. Bez ikakve sumnje, ovaj zločin ovdje, ovih oko 400 muškaraca nisu dali povoda. I zato je važno da ih se sjećamo, da ih ne zaboravimo i da svima koji ne razumiju što znači negirati povijesno zlo – a danas ih u našoj zemlji imamo – što znači sjećati se, a pritom ne raspirivati zlo – poručio je Pupovac.

Dodao je da sve dok predstavnici katoličke i pravoslavne crkve ne budu osjećali najdublju potrebu da na ovakvim mjestima, gdje su stradali Srbi i na mjestima gdje su stradali Hrvati, obave zajedničku službu – izmirenje i suočavanje sa zlom politikom sjećanja, nasuprot one dobre politike sjećanja, neće biti potpuno.

– Ovo nije kritika, to je samo moje viđenje i osvještavanje toga što nam nedostaje. Mnogi od onih koji su činili zlo vjerovali su da su im grijesi unaprijed oprošteni – rekao je Pupovac.

Ponovio je da se naziv Spomen-dom treba vratiti na povijesnu zgradu u Glini koja od 1995. nosi ime Hrvatski dom. Spomen-dom je podignut na mjestu glinske Bogorodičine crkve u kojoj su u julu 1941. godine ustaše pobili više od hiljadu građana srpske nacionalnosti.

Stoga je pozvao sve u Glini i u Hrvatskoj da razumiju da će ta simbolička promjena biti snažna poruka u suočavanju sa historijskim zlom, koje još uvijek ima ovdje svoje tragove i glasove koji u njegovo ime govore.

Vesna Teršelič iz Documente je kazala da će se organizacije u istom sastavu okupiti 29. jula ove godine na godišnjicu stradanja Srba u glinskoj pravoslavnoj crkvi. Izrazila je nadu da će biti političke volje da se zgradi Spomen-doma vrati originalno ime, kao što su Glinjani i Glinjanke tražili u svojoj peticiji i kao što to već godinama čine nevladine udruge i manjinske organizacije.

Teršelič je rekla da se ove godine mijenjaju školski udžbenici za povijest za koje vjeruje da kvalitetnije prenose događaje iz 20. stoljeća.

– O tome ćemo saznati više od rujna, kad udžbenici dođu u škole. Vidim da u zadnjih nekoliko mjeseci ima određenih koraka prema osudi zločina počinjenih u NDH. Svi svjedočimo dugom revizionizmu, od 1991. do danas. Svaki je dan dobar da se napravi neki korak u priznavanju žrtava, a to znači svima vama koji ste unuci i praunuci nekih ubijenih ovdje, u Jasenovcu ili u nekom drugom logoru u Drugom svjetskom ratu – kazala je Vesna Teršelič.

Vijence i ruže su na spomen-kosturnicu položili svi okupljeni, a u ime Grada Gline, vijenac je položio gradonačelnik Stjepan Kostanjević.

(Novosti / Anja Kožul)

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail